NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Druga sjednica Nacionalnog vije­ća za umirovljenike i starije oso­be održana je 20. siječnja 2021. godine putem videokonferencije u na­zočnosti predstavnika Vlade Republike Hrvatske državnih tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Majde Burić i Marije Pletikosa te pomoćnice ministra Meli­te Čičak, kao i predstavnika Ministar­stva zdravstva i Ministarstva financija te iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavo­da za zdravstveno osiguranje (HZZO). Sjednici su prisustvovali i svi članovi Vijeća ispred umirovljeničkih udruga, Sindikata umirovljenika i Matice umi­rovljenika.

Na prijedlog predsjednice Nacio­nalnog vijeća Jasne A. Petrović, odr­žana je minuta šutnje za poginule u potresom pogođenim područjima. Po­tom je državna tajnica Marija Pletikosa predstavila aktivnosti i mjere koje su poduzete s ciljem pružanja socijalne skrbi pogođenima u potresu. Ministar­stvo je osnovalo Povjerenstvo za koor­dinaciju saniranja posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, u dijelo­vima Zagrebačke i Karlovačke župani­je, čija je zadaća koordinacija i praćenje rada ustanova socijalne skrbi, kako bi se svima potrebitima osigurala primje­rena i brza usluga ili pravo.

Skrb za stradale u potresu

Prema procjenama Državnog za­voda za statistiku na području Sisač- ko-moslavačke županije za vrijeme po­tresa je živjelo 147.216 stanovnika, od čega više od 33.000 osoba starijih od 65 g. (22,6%). Institucionalni smještajni kapaciteti za starije osobe obuhvaćaju 961 postelju, što zadovoljava potrebe za smještajem za manje od tri posto starijih osoba. Na području županije je 50 aktivnih pružatelja usluga, od čega ih 38 nudi smještaj, 14 pomoć u kući, a 2 uslugu boravka.

Evakuirani su korisnici iz četiri smje­štajna kapaciteta te premješteni veći­nom u druge domove socijalne skrbi, npr. u lječilište Topusko. Do 12. siječnja je premješteno 462 korisnika usluge smještaja, a 12 osoba je premješteno u domove nakon procjene mobilnih timova koji su organizirani u centrima za socijalnu skrb. Iz osam udomitelj- skih obitelji su premještena 23 kori­snika. Pružatelji usluge pomoći u kući i dalje aktivno djeluju. Osigurane su telefonske linije za pomoć, a brojevi su objavljeni na internetskim stranicama MROSP-a. Postoji mogućnost ostvari­vanja prava na jednokratnu naknadu uslijed elementarne nepogode, koja iznosi do 2.500 kn za samca, odnosno 3.500 kn za kućanstvo.

Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZ- MO-a je iznio podatke o isplati miro­vina odmah nakon potresa. Poslano je 2.626 mirovinskih uputnica preko Hrvatske pošte, od čega je 2.567, od­nosno oko 97% odmah isplaćeno, no Petrović je rekla kako se to odnosi samo na umirovljene prije 1.1.2014. koji mogu mirovinu dobivati putem poštara, dok se to ne odnosi na broj­ne stare kojima nisu dostupne banke, pošte i bankomati, a niti će se odno­siti na buduće primatelje nacionalne naknade za starije, na što je Bulaja po­jasnio da sustav isplate mirovina nije moguće mijenjati mimo zakonodavne procedure te da su sukladno propisi­ma mirovine ostvarene od 1. siječnja 2014. isplaćene redovnim načinom, putem poslovnih banaka. Tako se ne samo u uvjetima pandemije, već i usli­jed potresa, ponovno postavlja pitanje onemogućavanje dobivanja mirovina putem pošte svim umirovljenicima koji to žele.

Lakše do svojih prava

Na zahtjev umirovljeničkih udruga državna tajnica Pletikosa je izvijestila i o tijeku izrade novog Zakona o soci­jalnoj skrbi. Potvrdila je kako zbog ote­gotnih okolnosti uzrokovanih korona krizom i potresom još nije održan sa­stanak s predstavnicima umirovljenič­kih udruga o svim pitanjima iz područ­ja socijalne skrbi od njihova interesa.

Predstavila je relevantne odredbe Prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, kojima se želi unaprijediti sustav. Izme­đu ostalog, predviđene su strukturne i kvalitativne promjene unutar centara za socijalnu skrb, uvođenje novih uslu­ga te će se pravo na status njegovatelja učiniti pristupačnijim za starije osobe.

Također, na prijedlog umirovlje­ničkih udruga predloženo je da osobe koje pokrenu postupak za raskid ugo­vora o doživotnom/dosmrtnom uzdr­žavanju mogu ostvarivati prava iz su­stava, čime se dodatno doprinosi nji­hovoj zaštiti. Predlaže se redefiniranje kriterija za pružanje usluge smještaja, u vidu obveznih edukacija za pružate- lje, unaprjeđenja odredbi o tehničkim uvjetima i broju korisnika, uvođenja re- licenciranja te pojačane kontrole i nad­zora kroz dodatno jačanje kapaciteta.

Provedeno je anketno ispitivanje na 3.001 starijoj osobi, koje je pokazalo da imaju najveću potrebu za uslugom pomoći u kući (44%) i uslugom smje­štaja (13%). Rezultati će pridonijeti izradi mjera u strateškim dokumenti­ma i određivanju prioriteta za financi­ranje projekata i programa iz EU fon­dova i nacionalnih sredstava.

Puno neriješenih stvari

Informaciju o dosadašnjoj proved­bi Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe prezentirao je zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja, nagla­sivši kako su u prvih mjesec dana za­primljena 5.954 zahtjeva za nacional­nu naknadu za starije osobe, od kojih je obrađeno 2.949. Bulaja navodi kako je ostvarena visoka suradnja s centri­ma socijalne skrbi te su tamo ostavlje­ni plakati i komunikacijske poruke te je osigurana digitalna kampanja putem društvenih mreža, tiska, radija i televi­zije, odnosno da je uložen maksimalan trud da relevantne informacije stignu do svih potencijalnih korisnika.

U okviru točke na zahtjev umi­rovljeničkih udruga, razmatrale su se moguće mjere u uvjetima pandemije Covid-19.

Đina Šverko iz SUH-a je naglasila potrebu uvođenja tzv. solidarnog do­datka za sve umirovljenike, što su umi­rovljeničke udruge zatražile od Vlade još u travnju 2020., bez povratnih in­formacija. Navela je brojne primjere susjednih zemalja koje su svojim umi­rovljenicima osigurale dodatak u uvje­tima pandemije. Ponovo je istaknula zahtjev umirovljenika za isplatom mi­rovina putem pošte na zahtjev, pose­bice u otežanim uvjetima korona krize. Dobili su tek obećanje da će prijedlozi umirovljenika biti preneseni ministru!?

Mato Obradović iz SUH-a ocijenio je da postoji diskriminacija oko prava umirovljenika na rad uz korištenje mi­rovine, zatraživši da se svima omogući izbor rada od pola radnog vremena i cijele mirovine, odnosno od punog radnog vremena i pola mirovine, kao i pravo na rad korisnicima obiteljske i invalidske mirovine pod istim uvjeti­ma. Zatraženo je je i da se zaposlenim umirovljenicima ne skida dodatak za najnižu mirovinu.