Bilo je to 6. travnja 2020. godine kada su Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske uputili Vladi RH otvoreno pismo sa zahtjevom za isplatu solidarnog Covid dodatka umirovljenicima. Tadašnji prijedlog je sadržao redoviti dodatak na mirovinu za vrijeme trajanja pandemije, i to npr. za one s mirovinom do 2.000 kuna 400 kn mjesečno, a po sto kuna manje za svaku sljedeću „tisućicu”, a iznad 5.000 bi se po sto kuna isplatilo samo samcima. Tada su počeli pregovori koji su prekidani parlamentarnim izborima, odbijenica- ma od strane Ministarstva financija, dvojbama unutar Ministarstva rada, ali i upornim inzistiranjem umirovljeničkih predstavnika na sjednicama Nacionalnog vijeća.
Nakon srpanjskih parlamentarnih izbora, sve je krenulo iznova. Ponovno je u rujnu osnovano Nacionalno vijeće i krenulo se u nove pregovore. Uskoro su se 11. veljače 2021. godine na zajedničkoj press konferenciji zahtjevu priključili i predstavnici triju umirovljeničkih udruga, da bi se dijalog o Covid dodatku nastavio samo s predstavnicama Sindikata i Matice, Jasnom A. Petrović i Višnjom Fortunom.
Puno posla oko pripreme
Redoviti sastanci su otvorili brojna pitanja. Trebalo je prvo naći pravnu osnovu za takvu vrstu dodatka uz mirovinu, zatim financijski izvor za veliki obuhvat, utvrditi isplatne razrede, osigurati da dodatak bude neoporeziv, neovršiv te da ne ulazi u cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. Moralo se riješiti i hoće li se uključiti i mirovine po međunarodnim sporazumima, a u početku je bilo i dvojbi može li se obuhvatiti i korisnike nacionalnih naknada. Nije to jednostavna priča donošenja političke odluke preko koljena, utoliko više što je riječ o velikom broju ljudi i iznosima, za što također treba izraditi posebne informatičke programe pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Ipak, naposljetku, 12. travnja je održan zadnji krug pregovora na najvišoj razini u Banskim dvorima, predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem te ministrima Zdrav- kom Marićem i Josipom Aladrovićem, te predstavnicima umirovljeničkih udruga Jasnom A. Petrović, Višnjom Fortu- nom i Veselkom Gabričevićem iz HSU-a. Odmah po tome je u svečanoj dvorani održana konferencija za novinare na kojoj je premijer predstavio odluku o Covid dodatku, o čemu je Vlada naumila donijeti odluku na sjednici od 14. travnja. Godinu dana pregovora i konačno isplata dodatka teškog oko 600 milijuna kuna na račune 850.000 umirovljenika!
Izbori nisu bitni
Da li je slučajno što će isplata krenuti krajem travnja i do polovice svibnja, a već sredinom svibnja su lokalni izbori? Nije li to samo predizborna kampanja stranke na vlasti? To su i novinari pitali premijera, no sigurno je jedno, svaka politička odluka stranke na vlasti može se u bilo koje doba bivanja na vlasti tumačiti kao interesni čin, no bitan je u ovom slučaju učinak takve odluke odnosno mjere.
Iznosi za ublažavanje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom za starije građane nešto su niži nego što se predviđalo, no premijer ističe kao osobito važno da ova primanja nisu oporeziva, ne mogu biti predmet ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. “Htio bih zahvaliti Sindikatu umirovljenika, Matici umirovljenika i Hrvatskoj stranci umirovljenika na odličnom dijalogu i sadržajnim razgovorima i sugestijama. U ovim okolnostima proračuna napravili smo što maksimalno možemo i nadamo se da će ova jednokratna isplata pomoći našim umirovljenicima da riješe neke svoje situacije koje su im na dnevnom redu”, zaključio je premijer Plenković.
“Pohvala Ministarstvu rada i mirovinskog sustava što su naše upite i inzistiranja prihvaćali socijalno osjetljivo i tako pomogli da dođemo do nečega što će makar kratkoročno olakšati ljudima život u uvjetima pandemije, da mogu popraviti svoj budžet, kupiti lijekove i živjeti malo dostojanstvenije…”, naglasila je dopredsjednica SUH-a Jasna A. Petrović.
Velik iskorak za umirovljenike
„Bilo bi dobro kada bi mirovine trajno porasle za te iznose, s obzirom da je zadnje usklađivanje mirovina iznosilo samo 0,56 posto. Došli smo, nažalost, do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od samo 36,67 posto, što govori da mirovine padaju u realnom smislu. Ipak, ovo je dosad najveće davanje umirovljenicima nakon onog poznatog povrata duga umirovljenicima. Želimo zahvaliti premijeru na njegovoj pouzdanosti, jer kada smo započeli ovu inicijativu prije godinu dana, ubrzo je uslijedio sastanak i premijer je već tada dao obećanje”, zaključila je Jasna A. Petrović.
Da je ovime napravljen veliki iskorak za umirovljenike, smatra i predsjednica Matice umirovljenika, Višnja Fortuna, dok je Veselko Gabričević naglasio kako je svima jasno da ova sredstva nisu dostatna da bi umirovljenici pokrpali rupe u svom kućnom budžetu. Međutim, mnogima će puno značiti i pored jedne mirovine da imaju još jednu mirovinu pa su ova sredstva i te kako značajna.
KOLIKO ĆETE DOBITI COVID DODATKA?
Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima do 1.500 kuna – 1.200 kuna
Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 1.500 do 2.000 kuna – 900 kuna
Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 2.000 do 3.000 kuna – 600 kuna
Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 3.000 do 4.000 kuna – 400 kuna
