Koliko se osoba prijavilo za nacionalnu naknadu za starije osobe u prvih mjesec dana? Koliki je ukupni iznos koji će se isplatiti za prvi mjesec (siječanj) iz državnog proračuna za tu namjenu?
Nezaobilazni sugovornik za ova pitanja je zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivan Bulaja, koji podsjeća kako je HZMO zahtjeve za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe počeo zaprimati još od 15. prosinca 2020. te je do 5. veljače 2021. podneseno ukupno 7.023 zahtjeva. Podatke o ukupnom broju osoba koje će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe HZMO će moći dostaviti tek nakon što se obrade podaci o donesenim rješenjima o priznanju prava, jer naime ima djelomično i nepotpunih podataka.
S obzirom na to da će prve isplate nacionalne naknade za starije osobe prema rješenjima biti isplaćene tijekom veljače, u ovom trenutku HZMO ne može odgovoriti na upit o ukupnom iznosu koji će se isplatiti iz državnog proračuna za mjesec siječanj 2021. godine.
Tanki odaziv
Možemo li biti zadovoljni dosadašnjim brojem prijava osoba, s obzirom da je u prvoj godini planirano gotovo 19.700 osoba? Naime, radna skupina za izradu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe predvidjela je tu brojku građana RH starijih od 65 godina koji bi mogli ostvariti pravo na naknadu do kraja 2021. Bulaja ocjenjuje kako s obzirom na dosadašnji broj zaprimljenih zahtjeva, smatra da je riječ o dobrom odazivu građana, posebice jer broj zaprimljenih zahtjeva kontinuirano raste.
S obzirom da umirovljeničke udruge imaju dojam kako se nedovoljno informira starije građane o njihovim pravima, osobito one iz zabiti, provjerili smo u HZMO-u provode li akcije kojima se dodatno šire informacije do onih koji bi mogli ostvariti to pravo, jesu li tiskani kampanjski materijali, npr. postavljeni plakati u poštama, dijeljeni letci? Koliko se usuglasila suradnja s centrima socijalne skrbi, Crvenim križem, Caritasom? Bulaja odgovara kako HZMO od prosinca 2020. kontinuirano informira građane o uvjetima za ostvarivanje prava i podnošenju zahtjeva za priznanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe.
Kampanja bez punog efekta
„U tom smislu, koristimo sve dostupne komunikacijske alate i kanale, od medijskih objava i osiguranja gostovanja predstavnika HZMO-a u radijskim i TV emisijama, a u suradnji s Hrvatskim radijom slušatelji su informirani u svim regionalnim programima HR-a. Nadalje informacije se redovito objavljuju na vlastitim kanalima (internetska stranica i društvene mreže), a u svim poslovnim jedinicama HZMO-a diljem Hrvatske zainteresirani građani dodatno se informiraju osobno, telefonom ili putem e-pošte. Tiskani su informativni letci i plakati dostupni u svim službama/ure- dima/ispostavama HZMO-a, Centrima socijalne skrbi diljem RH te u biskupijama Hrvatskog Caritasa radi što bolje informiranosti starijih osoba koje žive na izoliranim područjima kako bi im, osim njihovih bližnjih, i socijalni radnici kao i volonteri mogli prenijeli potrebne informacije i pružiti pomoć kod podnošenja zahtjeva”, zaključuje Bulaja. Informiranje zainteresirane javnosti kontinuirano će se provoditi i tijekom 2021.
Zanimljivo je saznati iz kojih dijelova Hrvatske stiže najviše prijava, da li iz ruralnih područja, kako je bilo očekivano? Iznenađuje da je do sada najviše zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe podneseno je u Područnoj službi u Zagrebu (1.414), zatim u Područnoj službi u Osijeku (587), Područnoj službi u Splitu (539), Područnom uredu u Vukovaru (495) i Područnoj službi u Varaždinu (414).
HZMO za sada nema podatke iz kojih županija dolaze korisnici koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, već će to biti dostupno nakon isplate u veljači 2021. Doista je iznenađujuće kako nema zadovoljavajući broj prijava iz Moslavine, Banovine i Like, i izrazito siromašnih ruralnih krajeva. Možda rukovođeni lošim iskustvom sa zajamčenom minimalnom naknadom za stjecanje koje postoji vrlo isključiv imovinski cenzus, možda zato jer nemaju nikoga tko bi ih informirao ili pomogao ispuniti prijavu, nemali broj onih koji žive u najdubljem siromaštvu u kućercima, pa čak nemaju niti električni priključak ili vodu, nisu u mogućnosti prijaviti se.
Žene su najsiromašnije
Očekivano, ipak, u ukupnom broju podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe od bijednih 800 kuna većinom su žene, čak 69 posto, dok je udio zahtjeva koji su podnijeli muškarci 31 posto. Žene imaju duži životni vijek, a s obzirom da one iz ruralnih područja u pravilu imaju neki djelić imovine neke njive ili kućerka, u pravilu do sada nisu ostvarivale stalnu socijalnu pomoć.
Nakon upornih zahtjeva Sindikata umirovljenika Hrvatske da se korisnicima nacionalne naknade, osobito u uvjetima pandemije, reduciranog broja pošta, banaka i bankomata te desetkovanog javnog prijevoza, kao i uslijed potresa u dijelovima Hrvatske, osobama koje ostvare pravo na nacionalnu naknadu omogućiti dostava mirovine poštom, i dalje odgovori iz HZMO-a i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ne obećavaju. Kako oni zamišljaju da će polupokretna bakica iz zabiti bez ceste odlaziti do prvog bankomata kojih tridesetak kilometara udaljenosti kako bi podigla svoju naknadu? Očito im nedostaje socijalna osjetljivost.
Bulaja odgovara kako je u Zakonu o nacionalnoj naknadi za starije osobe u članku 10. propisano da Nacionalnu naknadu za starije osobe isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, putem poslovnih banaka. To što su se predstavnici umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika tijekom rada radne skupine o nacionalnoj naknadi itekako zalagali da se omogući dostava naknade poštom, nitko ne spominje, jer je Ministarstvo obećalo sve svoje naknade i mirovine dostavljati samo putem banaka. Zna se: tko je jači, taj kvači.
Jasna A. Petrović
