Na internetskoj stranici Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) od 7. srpnja 2015. godine, a povodom sastanka predsjednika HSU-a Sil- vana Hrelje i predsjednice HUP-a Gordane Deranja, objavljeno je novo, posve izmijenjeno stajalište HSU-a, pa su valjda sva prethodna stajališta brzo brisali sa stranica.
„U mirovinskom sustavu nema popuštanja, riječ je o pravima koja su stvarana desetljećima uplatama doprinosa i prioritet HSU-a je obrana tih prava”, rekao je predsjednik HSU Silvano Hrelja u uvodnom izlaganju i dodao, da u Hrvatskoj imamo jedan od najnižih postotaka izdvajanja za I. mirovinski stup u Europi.
„Kada je riječ o sudbini II. mirovinskog stupa HSU je protiv zamrzavanja ili nacionalizacije jer smatramo da bi to bilo loše za buduće umirovljenike”, naglasio je Hrelja uz opasku da II. stup još uvijek nije ispunio očekivanja jer mirovinski fondovi nisu postali institucionalni investitori.
Analizom izrečenoga može se zaključiti da će se HSU boriti da, kako kažu, „u mirovinskom sustavu nema popuštanja, jer je riječ o pravima koja su stvarana desetljećima uplatama doprinosa”, te nastavno dodao da „u Hrvatskoj imamo jedan od najnižih postotaka izdvajanja za I. mirovinski stup u Europi.”
A što to zapravo znači?
To je obrana postojećeg stanja u I. mirovinskom stupu (obrana izdvajanja za I. mirovinski stup 15 posto), kao i implicitna suglasnost HSU-a da Hrvatska ima najnižu stopu izdvajanja u Europi. Naime, nije predložio njezino povećanje.
Kada govori o sudbini II. mirovinskog stupa, čini se da Predsjednika HSU-a više brinu budući umirovljenici nego postojeći, koje formalno predstavlja u zastupničkom domu i bere visoka primanja iz različitih izvora.
Ovaj stav je čudan jer je poznato da se gotovo svi osiguranici koji su do sada ostvarili pravo na mirovinu opredijelili za povrat u I. mirovinski stup. Upravo HSU je nekoliko puta javno isticao kako su mirovine iz drugog stupa toliko niske, da su upravo oni inicirali zakonsku mogućnost povrata u I. mirovinski stup.
Pametni su odustali
Poznato je da je model mirovinskog sustava koji je u Hrvatskoj zaživio 2002. godine, model kojeg je nametnula Svjetska banka i MMF, da je to sustav kojeg su i neke druge zemlje preuzele, ali i od njega odustale (Poljska, Slovačka, Mađarska) ili su prihvatile dobrovoljni drugi stup (Slovenija, Češka), a mnoge su ga zamrznule (Letonija, Litva, Estonija, Rumunjska). Pokazalo se da je taj model preskup i nepovoljan za zaposlene s plaćama nižim od tisuću eura neto; da su ad- ministracijski troškovi previsoki, a tranzicijski troškovi pretežak teret za javne financije.
U svim raspravama argumentima su se sukobljavale dvije struje: jedna financijska (uz podršku ministra rada) koja podržava i promovira II. mirovinski stup i druga struja (sindikati i pojedini akademski stručnjaci) koja argumentirano odbija II. mirovinski stup kao neprihvatljiv i neodrživi model.
Na tim stručnim raspravama uvijek su sudjelovali i predstavnici Hrvatske stranke umirovljenika. Iz njihovih rasprava i javnih nastupa bilo je razvidno da prihvaćaju argumente protivnika II. mirovinskog stupa, kao skupog, nesigurnog i nepredvi- divog.
Sindikat umirovljenika Hrvatske stalno prati kretanja u mirovinskom sustavu te je još na Okruglom stolu organiziranom 15. 12. 2013. u suradnji s Hrvatskim laburistima, prezentirao štetnost utjecaja ovakvog mirovinskog modela odnosno II. mirovinskog stupa po sigurnost isplate postojećih mirovina; po mirovine iz II. stupa budućim umirovljenicima i to svima čija je plaća niža od tisuću eura neto te po proračunsku ravnotežu, jer direktno utječe na povećanje državnog duga.
Covjek koji milenja strane
Unatoč argumentima financijski lobisti počeli su uz podršku Ministra rada stvarati osnove kako bi se ojačao II. mirovinski stup (bez obzira kako i na čiji teret) kroz:
• zahtjev za povećanjem doprinosa za drugi stup sa 5 posto na najmanje 7 posto do 10 posto;
• zahtjev da se svim osiguranici- ma kada steknu uvjete za mirovinu, bez obzira dali su uplaćivali 20 posto u I. mirovinski stup, izračunata mirovina poveća za 27 posto!
Prvi puta predsjednik HSU-a se u ime stranke jasno i transparentno izjasnio koju i kakvu politiku mirovinskog sustava podržava.
Zar doista drži da sadašnjih 1,2 milijuna umirovljenika neće prepoznati, „pozdraviti i nagraditi” takav promijenjeni stav na predstojećim izborima?
Hrelja je ovim istupom preokrenuo politiku ove Stranke i njezinu legitimaciju za predstavljanje umirovljeničke populacije. Na temelju samo ove dvije rečenice, padaju u vodu svi napori stranačkih čelnika ove Stranke, da opravdaju svoje „uspjehe” i spretnost koaliranja sa svim političkim opcijama prema, potrebi. Čijoj? Svojoj vlastitoj ili umirovljenika?
Dobro je da je ovakav stav iznesen na vrijeme, kako bi sadašnji umirovljenici mogli razmisliti i shvatiti tko i kako zastupa njihov interese, te sukladno tome odlučiti kome će pokloniti svoj glas.
Salto mortale
Silvano Hrelja, predsjednik HSU- a, napravio salto mortale od svoga dojučerašnjeg stava vezano za II mirovinski stup ili bolje rečeno vezano za predstojeće parlamentarne izbore. Najnovijom izjavom Novom listu u potpunosti otklanja svoj dojučerašnji stav u odnosu na II. stup, pa je priklanjanjem modelu koji zastupa bankarski lobi, izgubio kredibilitet i moralni integritet.
Teza koju Hrelja danas ističe (jučer je govorio potpuno suprotno) da se treba boriti za buduće umirovljenike, pri čemu nije rekao da II. stup daje višu mirovinu od prvog stupa samo za one koji danas imaju plaću preko 1000 eura. Njegova je izjava da je bolje zaduživati se kod mirovinskih fondova pri bankama, nego se zaduživati na svjetskom tržištu kapitala, jer, kao, novac ostaje na računu hrvatskih građana. Nije rekao ili ne zna kakva je cijena ovog zaduživanja. Danas se Hrvatska zadužuje tri puta skuplje kod Fondova nego što je cijena kapitala na svjetskom tržištu.
A kad se moguće ukidanje ili zamrzavanje drugog stupa odjednom naziva nasrtajem na privatnu imovinu, jasno je da je to populistička floskula bankarske industrije, netočna već zbog toga što je drugi stup nastao oduzimanjem pet posto iz javnog prvog stupa. Čiji to novac onda vrte?
I, na posljetku, koga predstavlja Silvano Hrelja?
Piše: Ivo Marjanović, predsjednik Odbora SUH-a za mirovinska prava
