Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Naslovnica Naslovna

Jaz u plaćama, ali jos vise u mirovinama žena!

DISKRIMINACIJA STARIJIH ŽENA

7. srpnja 2016.
A A

Tko zarađuje više: muškarac ili žena? Prosječni građanin će odgovoriti kako oboje imaju istu plaću – ako rade na istom radnom mjestu. No, činjeni­cu da postoji značajna razlika u plaćama između muškaraca i žena u svim europ­skim zemljama, pa tako i u   Hrvatskoj, danas znaju gotovo svi. No, kao da se zaboravlja, ili ne pridaje dovoljna pažnja, direktnoj posljedici ove razlike u primanji­ma – nižim mirovinama koje primaju žene, radi čega su u starosti siromašnije od muškaraca. Zapravo, prava istina o dis­kriminaciji žena na tržištu rada se vidi tek primanjem prve mirovine, a ona je u EU 39 posto niža od „muške” mirovine, a u Hrvatskoj oko 15 posto.

Muškarci su i danas bolje plaćeni od žena za obavljanje istih i sličnih poslova, a češće su i na bolje plaćenim i vodećim pozicijama ili u bogatijim granama. Dok su muškarci češće menadžeri i direktori, žene su uglavnom njihove pomoćnice.     Nejednakost je najčešće vidljiva u zdrav­stvu, gdje radi velik broj medicinskih ses­tara koje su slabije plaćene, dok su dok­tori s velikim primanjima uglavnom muš­karci.

Žene – radnici druge klase

Žene i muškarci imaju različitu radnu povijest, pa je tako za žene nejednakost u mirovini zbroj raznih rodnih nejedna­kosti tijekom života. Žene su radnici dru­ge klase – imaju manju participaciju na formalnom tržištu rada, prekinute karijere radi odlaska na porodiljni ili brige o stari­jima i invalidnim osobama (koja nije priz­nata u tzv. socijalnoj ekonomiji), ograni­čene karijere nakon povratka na posao, niže plaće pa sukladno tome i mirovine, češće obavljaju prekarne poslove poput rada na pola radnog vremena ili rada na određeno.

Rodni jaz u mirovinama postoji diljem Europe i dovodi do nižeg životnog stan­darda i siromaštva starijih žena koje radi dužeg životnog vijeka češće postaju udo­vice. Ženama je stoga potrebna stanovita kompenzacija iz prvog mirovinskog stupa kojom bi se priznao, makar dijelom, neplaćeni kućni rad zbog skbri o djeci i starijima.

Prva studija na temu jaza u mirovina­ma provedena je u Njemačkoj tek 2012. godine, dok ju je Europska komisija po prvi puta dubinski ispitala u izvješću objavljenom 2013. godine.

Kada je još 2012. tadašnja predsjedni­ca Ženskog komiteta FERPA/Europske konfederacije umirovljenika i starijih oso­ba Jasna Petrović u izlaganju na skupu u  Europskoj komisiji upozorila na rodni jaz u mirovinama – tada od više od 40 posto, mnogi su protestirali kako je riječ o nepot­vrđenim brojkama. Tolika razlika šokirala je i muškarce i žene, osobito europske čelnike. No, istina je polako isplivala na površinu.

„Istočne zemlje“ – više mirovine

Šokiralo ih je i to što su u bivšim soci­jalističkim zemljama, novim članicama EU, žene manje diskriminirane u mirovini, no u demokratski razvikanim zapadnoeu­ropskim zemljama. No to je posljedica „fleksibiliziranih“ i „liberaliziranih“ tržišta rada i pogoršanog položaja žena.

Prema službenim statistikama Hrvat­skoj je rodni jaz u plaćama 2015. godine iznosio 10,2 posto, a u mirovinama 15,2 posto. Najveći jaz postoji u prekarnim poslovima (npr. 96 posto novozaposlenih žena dobivaju ugovore na određeno!). Danas se zna i to da žene koje rade na skraćeno radno vrijeme imaju čak 30 pos­to niže plaće od muškaraca koji rade skraćeno.

U 2013. godini rodni jaz u mirovinama u Europskoj uniji iznosio je u prosjeku 38 posto. Razlika u mirovinama varira od zemlje do zemlje – od 5 posto u Estoniji do 45 posto u Njemačkoj. No, svim člani­cama EU zajednička je tendencija da muškarci primaju veće mirovine od žena. Punu starosnu mirovinu u 2012. godini u EU ostvarilo je od 11 posto (Cipar) do 25 posto umirovljenika (Belgija), što pokazu­je da se društveni kontekst članica EU značajno razlikuje, a rodne analize bi pokazale još zanimljivije indikatore.

Siromaštvo starijih žena

Ne čudi stoga da je stopa siromaštva starijih žena veća nego ona za starije muškarce, posebice u zemljama članica­ma EU gdje je dominantna mirovinska shema koja beneficije izjednačuje s životnom zaradom i doprinosima. Takva shema, zbog nedovoljno razvijenih i priuštivih socijalnih servisa, dovodi žene koje brinu o djeci i starijim članovima obitelji u nepovoljniji položaj, jer imaju prekinute karijere, a rad na skraćeno vri­jeme ili u nekom drugom obliku prekarnog rada smanjuje njihovu životnu zara­du. Ženin dulji životni vijek u odnosu na muškarce znači da inflacija smanjuje nji­hove mirovine još i više, ukoliko je indeksacija neadekvatna. Tako su žene starije od 75 godina u najvećem riziku od siro­maštva – čak dvostruko više od muškara­ca.

Mirovinska politika sadrži brojne instru­mente koji mogu pridonijeti smanjenju rodnog jaza u mirovinama. Minimalna mirovina, primjerice, koristi ženama koje imaju manje radnog staža i niža primanja. Redistributivni elementi u mirovinskoj for­muli ciljaju na slabljenje veza između doprinosa i beneficija poput priznavanja prosječne plaće za određena razdoblja nezaposlenosti, iako doprinosi nisu upla­ćeni. Posljednji instrument su naknade za brigu o djeci, koje variraju među članica­ma EU – od tri mjeseca u Belgiji do tri godine u Njemačkoj. Naknade za brigu o starijim članovima obitelji nažalost još nisu raširene u Europi, već se samo pred­viđaju u Njemačkoj i Finskoj.

Mirovine i starenje visoko su na ljestvi­ci EU pitanja – 2012. je bila Europska godina za aktivno starenje i međugeneracijsku solidarnost. Iako Europska komisi­ja priznaje da se mora pozabaviti pita­njem jaza između mirovina muškaraca i žena, nije uspjela predložiti mehanizme za mjerenje i praćenje ovoga problema. Na kraju nam preostaje postaviti pitanja: je li „dizajn“ mirovinskog sustava važan za žene? Može li određeni tip mirovin­skog sustava pogodovati ženama više nego neki drugi? Na oba pitanja odgovor je – DA! Stoga će se Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske i dalje zalagati za mjere kao što su uvođenje minimalne mirovine, uki­danje drugog i jačanje prvog mirovinskog stupa, sve kako bi i starije žene živjele dostojanstveno.

Piše: Maja Šubarić Mahmuljin

DijeliTvitajPošaljiPošalji
Prethodni

Oprezno do osobnog bankrota

Sljedeći

10. SPORTSKO-REKREATIVNI SUSRETI SUH-A OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Povezano Vijesti

Osnovna članarina 8 eura godišnje
Aktualno

Osnovna članarina 8 eura godišnje

12. siječnja 2023.
Stigli odgovori pučke pravobraniteljice na SUH-ove pritužbe
Aktualno

Stigli odgovori pučke pravobraniteljice na SUH-ove pritužbe

12. siječnja 2023.
Kako je penzija postala socijala
Aktualno

Kako je penzija postala socijala

12. siječnja 2023.
Sljedeći

10. SPORTSKO-REKREATIVNI SUSRETI SUH-A OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Bjelovar: nove inicijative, glazba i ples

Nove inicijative, glazba i ples

Najnovije

Starije osobe su često žrtve prevaranata

Starije osobe su često žrtve prevaranata

31. siječnja 2023.
SUH traži uvođenje 13. mirovine

SUH traži uvođenje 13. mirovine

24. siječnja 2023.
Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć

Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć

13. siječnja 2023.
Predsjednica SUH-a u emisiji Libertas TV-a

Predsjednica SUH-a u emisiji Libertas TV-a

12. siječnja 2023.
Festa u mlinima

Festa u mlinima

12. siječnja 2023.
Iz slavlja u slavlje

Iz slavlja u slavlje

12. siječnja 2023.
Svečano za 25. obljetnicu

Svečano za 25. obljetnicu

12. siječnja 2023.
Posjet domu umirovljenika

Posjet domu umirovljenika

12. siječnja 2023.
Zabava u vili

Zabava u vili

12. siječnja 2023.
Najbolja plesna zabava

Najbolja plesna zabava

12. siječnja 2023.
Sindikat umirovljenika Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
10 000 Zagreb

Tel/Faks: +385 1 46 55 146
+385 1 46 55 111
+385 1 46 55 190

Email: suh@zg.t-com.hr

OIB: 68205802695

Nove objave

  • Starije osobe su često žrtve prevaranata 31. siječnja 2023.
  • SUH traži uvođenje 13. mirovine 24. siječnja 2023.
  • Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć 13. siječnja 2023.

Kategorije

Redizajn web stranice napravljen je uz financijsku potporu Grada Zagreba kroz projekt "Informacijom do prava" (2022.)

Izrada stranice: Vidoš dizajn

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Web stranica koristi kolačiće da bi omogućila bolju funkcionalnost i izgled stranice. Nastavkom korištenja ove stranice, dajete suglasnost za njihovo korištenje.