Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Naslovnica Naslovna

Križne postaje braniteljskih mirovina

BRANITELJI I RADNICI

11. prosinca 2017.
A A

Nakon što je Hrvatski sabor 30. studenog 2017. prihvatio novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, braniteljima se bitno proširuju prava u odnosu na postojeća rješenja. Za njegovu provedbu, u re­sornom ministarstvu za 2018. godinu potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna za Ministar­stvo hrvatskih branitelja, što u odnosu na sredstva osigurana u 2017. godini predstavlja povećanje od 44,5 milijuna kuna, dok se odredbama novog zako­na u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, taj iznos podiže za dodatna 64 milijuna kuna. U stvar­nosti će to biti i puno veći ceh.

 

Zakon je podržalo 93 zastupnika, protiv je bilo 15, a suzdr­žanih troje. Od više od 20 amandmana odbijeni su svi oporbe­ni, osim jednog Neovisnih za Hrvatsku.

Eto koje su najvažnije promjene koje donosi zakon:

1.Zakon izjednačuje mirovinska prava hrvatskih bra­nitelja i pripadnika HVO-a, paravojne organizacije u Bosni i Hercegovini, koju je dijelom kontrolirao hrvatski vojno-politički vrh. U obrazloženju stoji da će, za razliku od prijašnjeg za­kona koji predviđa da će prava pripadnika HVO-a biti regulira­na međudržavnim sporazumom sa susjednom zemljom, ovim zakonom biti detaljno regulirana prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.

2.Zakonom se, nadalje, smanjuje dobna granica za odla­zak u starosnu mirovinu, a ovisit će o broju dana sudjelovanja u obrani Hrvatske u borbenom sektoru. Naime, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se za četiri mje­seca ako su sudjelovali od sto dana do pet mjeseci ili po jedan mjesec za svaki mjesec ako su sudjelovali više od pet mjeseci. Sukladno Zakonu, prijevremena starosna mirovina određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. U trenutku kada svojim reformskim planom Vlada misli ubrzati primjenu dobi od 67 go­dina za stjecanje starosne mirovine, pa čak ima i rasprava o 70 i više godina, braniteljima se skraćuje dobni uvjet za odlazak u starosnu mirovinu i time se stvara jedna nova privilegirana sku­pina, i to u potpunosti suprotno prijedlozima Europske komisije.

3.K tome, dok 200.000 umirovljenika iz rada imaju miro­vine ispod 1.000 kuna, a Vlada odbija pregovore o uvođenju minimalne mirovine za tu kategoriju umirovljenika, za brani­telje se povećava i iznos najniže mirovine, također ovisno o broju dana sudjelovanja u ratu.

4.Isto tako, novi zakon omogućava zaposlenje brani­telja, korisnika starosne i invalidske mirovine, bez da im

se pritom obustave mirovine, dok je umirovljenicima iz rada to pravo bitno suženo i praktički omogućeno samo starosnim umirovljenicima koji imaju napunjenih 65 godina.

5.Novi zakon donosi novosti i u vezi zapošljavanja braniteljske populacije. Tako će branitelji imati još veće pravo prednosti pri zapošljavanju nego je to bio slučaj do sada kada su pri pojedinim natječajima imali prednost. Uvodi se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja. Takvi poslodavci će morati pla­ćati samo doprinose za mirovinsko.

6.Novim zakonom uvodi se naknada za nezaposlene branitelje i njihove obitelji, koja zamjenjuje nekadašnju opskrbninu, a iznos naknade ovisi o broju dana provedenih u ratu.

7.Novost je i povećanje osobnih bodova branitelja za izračun mirovine: od 0.5 do 30 posto, ovisno o vremenu su­djelovanja u ratu. Utvrđene su i nove bodovne vrijednosti za odlazak u mirovinu za hrvatske ratne vojne invalide od 0,5

do 8 posto. Također, osobni bodovi povećani su i za izračun obiteljske mirovine.

     8.Djeca nezaposlenih branitelja ubuduće će imati pravo na školski topli obrok, a u nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja vraća se pravo na besplatne udžbenike. Isto tako, djeca branitelja ostvarivat će i dodatne prednosti što se tiče prava na smještaj u učeničke i studentske domove.

     9.Pravo na psihosocijalnu pomoć ostvaruju branitelji te članovi njihovih obitelji, kao i članovi obitelji poginulog ili nestalog branitelja. Radi se o individualnim ili grupnim sa­vjetovanjima ili kriznim intervencijama u slučaju potrebe. Za ovu mjeru također će biti zaduženo Ministarstvo branitelja, a za to će angažirati i dodatne honorarne suradnike centara za psihosocijalnu pomoć.

10.Nadalje, u članku 37. Zakona, stoji kako se hrvatskim braniteljima i korisnicima prava na vojnu invalidsku mirovi­nu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti to pra­vo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu

u jednakom iznosu, s time da taj iznos ne može biti niži od najniže mirovine.

11.Sukladno članku 49., bit će određena najniža miro­vina za sve branitelje koji imaju manje od toga, pod uvje­tom da su u borbenom sektoru proveli najmanje sto dana. A ta najniža braniteljska mirovina određuje će biti zapravo mi­nimalna mirovina koja će iznositi 45% prosječne neto plaće (sada 2.540 kn!). Uz to, korisnici najniže starosne mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena ima­ju pravo na svoju starosnu mirovinu, dok će im se nakon pre­stanka zaposlenja ponovno odrediti najniža starosna mirovi­na, ukoliko bi im to bilo povoljnije. Korisnici najniže invalidske mirovine kojima je utvrđen djelomični gubitak radne nespo­sobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani, za vrijeme zaposlenja ili obavljanja dje­latnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu.

12.Članak 55. Zakona dotiče se staža u dvostrukom trajanju; braniteljima koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računao po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine. Branitelji koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju sukladno propisima o obrani, bez obzira je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovin­sko osiguranje.

13.Stiže i ekipa novih korisnika: uz prošireni broj pri­padnika HVO koji su stekli prava po ovom zakonu, dobit će ih i pripadnici Narodne zaštite, ali i novi branitelji koji se do sada nisu registrirali kao branitelji ili invalidi, a sve to neće biti transparentno u javnosti jer se registar branitelja miče s inter- netskih stranica i iz javnost.

14.Četrnaeste postaje nema, jer su u smrti svi isti.

Zakon podijelio građane

I dok premijer Plenković brani novi zakon ističući kako nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna, odno­sno, kako je sve u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, novi je zakon iznova podijelio naše građane. Tako se na tematskoj Facebook stranici Sindikata umirov­ljenika Hrvatske pod nazivom „Prosvjed protiv siromaštva starijih osoba” nalaze brojni komentari naših nezadovoljnih sugrađana, prvenstveno naših umirovljenika.

Dio korisnika ove društvene mreže postavlja pitanja po­put što je sa građanima s malim mirovinama koji su dočekali punu starosnu mirovinu, jesu li oni građani drugoga reda; drugi, pak, konstatiraju da nikoga u Vladi nije briga, bez ob­zira na činjenicu da su ljudi, unatoč ratu, i dalje radili na svo­jim radnim mjestima i time doprinosili.

Potegle su i se paralele između„prosječnih” i povlaštenih mirovina, kao i između lažnih i stvarnih branitelja. U komen­tarima su vidljivi i pozivi na nove prosvjede kao i frustriranost manjeg dijela građana općom političkom apatijom koja dovodi do ovakvih „nepoštenih i kriminalnih zakona”. Dirljive su i poruke branitelja koji su sa 45 godina dobili naj­nižu mirovinu i sada ne znaju kuda bi sa sobom, iako bi ra­dije da im se osiguralo radno mjesto. Htjeli bi biti radnici, a ne penzioneri.

Građani se pitaju kakvog je smisla imao njihov četrde­setogodišnji radni staž, obzirom na „mizeriju od mirovine”. U jednom od komentara ističe se kako je zakon napisan za lažne branitelje, navodi kako je neborbeni sastav izmišljen, a pravi branitelji će i dalje biti nezaposleni, bolesni, gladni, žedni, poniženi i ostavljeni na milost i nemilost sami sebi te zaključuje kako vladajući vode brigu samo o ratnim profite­rima i svojim glasačima jer ih na taj način kupuju.

Ubijen i obezvrijeđen rad

Među osudama novog zakona, ističe se i ona zastupnika GLAS-a, bivšeg HNS-ovca, Gorana Beusa Richemberga, koji ističe kako je ovo jedan od najnemoralnijih zakona izglasanih u modernoj hrvatskoj povijesti. Citiranje zavrjeđuje njegova teza kako se ovim zakonom zapravo do kraja nastoji ubiti potreba čovjeka da se ostvari vlastitim radom i kreativ­nošću, da bude ponosan na plemenitost svoje nesebične namjere da obrani dom i domovinu, a da za to nikome ne ispostavi materijalni račun jer se plemenitošću ne trguje. Njegova duboka nemoralnost je u namjeri da se stvara i širi ultimativna socijalna ovisnost o državi i da se ona promovira kao poželjna vrlina preko koje se ostvaruje lojalnost prema političkoj eliti koja dijeli povlastice.

Ima procjena kako se ovim zakonom stvaraju ogromne nove fiskalne obveze ne samo novim davanjima za postojeće, nego i za nove korisnike te kako će mirovine hrvatskih bra­nitelja od 2018. do 2025. koštati 55,7 milijardi kuna, od čega samo iz proračuna 39,5 milijardi kuna. Samo za mirovine po ovom zakonu 2025. godine izdvajat će se godišnje 8,3 mili­jarde kuna (danas 5,5), od čega će se iz državnoga proraču­na morati osigurati 5,7 milijardi kn (danas 4,1). Dakle, samo za mirovine, mimo doprinosa, svi hrvatski porezni obvezni­ci morat će od 2018. do 2025. g. kumulativno izdvojiti 3,75 milijardi kuna više nego po dosadašnjem zakonu. K tome još treba u tom razdoblju dodati gotovo 2 milijarde kuna više za čitav niz drugih financijskih i materijalnih prava koja do sada nisu postojala ili su primjenjivana na manji broj korisnika.

U SUH-u ističemo kako nitko nije protiv branitelja. No, skraćivanje odlaska u mirovinu i širenje broja branitelja bez revizije postojećih, nije pravedno. Osim toga, nepošteno je ne dati ujedno i povećanje umirovljenicima iz rada koji tonu u siromaštvo. Trenutno, prema podacima HZMO-a za listopad 2017., povlaštene mirovine prima 71 tisuća hrvatskih brani­telja u prosječnom iznosu od oko 5.500 kuna te još oko 34 ti­suće osoba prima mirovine prema ZOPHBDR-u, u iznosu oko 2200 kuna. Tu je i 6.800 pripadnika HVO-a s prosječnom mi­rovinom od 2.900 kuna, a sad se otvaraju vrata za cijelu novu bulumentu privilegiranih po istom modelu kako su partiza­ni uvodili svoje boračke mirovine i brojna prava po završet­ku drugog svjetskog rata. Novo vrijeme, isti mentalni profil, promašen i opasan. Na kraju, ako netko misli da umirovljenici nemaju pravo na ovakve prosudbe, a stotine takvih je stiglo u komentarima o novom braniteljskom zakonu, neka se pod­sjeti da su upravo ti stari i sada poniženi starci i starice imali čast izgraditi tvornice, škole, odmarališta, gradove, sve ono što su branitelji kasnije imali čast braniti. Gdje se izgubila ili zaboravila jedna od tih časti?

Jasna A. Petrović

Ivana Dragija

DijeliTvitajPošaljiPošalji
Prethodni

POSLJEDNJI POZDRAV

Sljedeći

OVRHE NAD BAKAMA I DJEDOVIMA

Povezano Vijesti

Osnovna članarina 8 eura godišnje
Aktualno

Osnovna članarina 8 eura godišnje

12. siječnja 2023.
Stigli odgovori pučke pravobraniteljice na SUH-ove pritužbe
Aktualno

Stigli odgovori pučke pravobraniteljice na SUH-ove pritužbe

12. siječnja 2023.
Kako je penzija postala socijala
Aktualno

Kako je penzija postala socijala

12. siječnja 2023.
Sljedeći

OVRHE NAD BAKAMA I DJEDOVIMA

Dugovi bez srca

Najnovije

Starije osobe su često žrtve prevaranata

Starije osobe su često žrtve prevaranata

31. siječnja 2023.
SUH traži uvođenje 13. mirovine

SUH traži uvođenje 13. mirovine

24. siječnja 2023.
Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć

Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć

13. siječnja 2023.
Predsjednica SUH-a u emisiji Libertas TV-a

Predsjednica SUH-a u emisiji Libertas TV-a

12. siječnja 2023.
Festa u mlinima

Festa u mlinima

12. siječnja 2023.
Iz slavlja u slavlje

Iz slavlja u slavlje

12. siječnja 2023.
Svečano za 25. obljetnicu

Svečano za 25. obljetnicu

12. siječnja 2023.
Posjet domu umirovljenika

Posjet domu umirovljenika

12. siječnja 2023.
Zabava u vili

Zabava u vili

12. siječnja 2023.
Najbolja plesna zabava

Najbolja plesna zabava

12. siječnja 2023.
Sindikat umirovljenika Hrvatske

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
10 000 Zagreb

Tel/Faks: +385 1 46 55 146
+385 1 46 55 111
+385 1 46 55 190

Email: suh@zg.t-com.hr

OIB: 68205802695

Nove objave

  • Starije osobe su često žrtve prevaranata 31. siječnja 2023.
  • SUH traži uvođenje 13. mirovine 24. siječnja 2023.
  • Jednokratne naknade za mirovine postale socijalna pomoć 13. siječnja 2023.

Kategorije

Redizajn web stranice napravljen je uz financijsku potporu Grada Zagreba kroz projekt "Informacijom do prava" (2022.)

Izrada stranice: Vidoš dizajn

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Web stranica koristi kolačiće da bi omogućila bolju funkcionalnost i izgled stranice. Nastavkom korištenja ove stranice, dajete suglasnost za njihovo korištenje.