Nakon što je Hrvatski sabor 30. studenog 2017. prihvatio novi Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, braniteljima se bitno proširuju prava u odnosu na postojeća rješenja. Za njegovu provedbu, u resornom ministarstvu za 2018. godinu potrebno je osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, što u odnosu na sredstva osigurana u 2017. godini predstavlja povećanje od 44,5 milijuna kuna, dok se odredbama novog zakona u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, taj iznos podiže za dodatna 64 milijuna kuna. U stvarnosti će to biti i puno veći ceh.
Zakon je podržalo 93 zastupnika, protiv je bilo 15, a suzdržanih troje. Od više od 20 amandmana odbijeni su svi oporbeni, osim jednog Neovisnih za Hrvatsku.
Eto koje su najvažnije promjene koje donosi zakon:
1.Zakon izjednačuje mirovinska prava hrvatskih branitelja i pripadnika HVO-a, paravojne organizacije u Bosni i Hercegovini, koju je dijelom kontrolirao hrvatski vojno-politički vrh. U obrazloženju stoji da će, za razliku od prijašnjeg zakona koji predviđa da će prava pripadnika HVO-a biti regulirana međudržavnim sporazumom sa susjednom zemljom, ovim zakonom biti detaljno regulirana prava pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji.
2.Zakonom se, nadalje, smanjuje dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu, a ovisit će o broju dana sudjelovanja u obrani Hrvatske u borbenom sektoru. Naime, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se za četiri mjeseca ako su sudjelovali od sto dana do pet mjeseci ili po jedan mjesec za svaki mjesec ako su sudjelovali više od pet mjeseci. Sukladno Zakonu, prijevremena starosna mirovina određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. U trenutku kada svojim reformskim planom Vlada misli ubrzati primjenu dobi od 67 godina za stjecanje starosne mirovine, pa čak ima i rasprava o 70 i više godina, braniteljima se skraćuje dobni uvjet za odlazak u starosnu mirovinu i time se stvara jedna nova privilegirana skupina, i to u potpunosti suprotno prijedlozima Europske komisije.
3.K tome, dok 200.000 umirovljenika iz rada imaju mirovine ispod 1.000 kuna, a Vlada odbija pregovore o uvođenju minimalne mirovine za tu kategoriju umirovljenika, za branitelje se povećava i iznos najniže mirovine, također ovisno o broju dana sudjelovanja u ratu.
4.Isto tako, novi zakon omogućava zaposlenje branitelja, korisnika starosne i invalidske mirovine, bez da im
se pritom obustave mirovine, dok je umirovljenicima iz rada to pravo bitno suženo i praktički omogućeno samo starosnim umirovljenicima koji imaju napunjenih 65 godina.
5.Novi zakon donosi novosti i u vezi zapošljavanja braniteljske populacije. Tako će branitelji imati još veće pravo prednosti pri zapošljavanju nego je to bio slučaj do sada kada su pri pojedinim natječajima imali prednost. Uvodi se i porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja. Takvi poslodavci će morati plaćati samo doprinose za mirovinsko.
6.Novim zakonom uvodi se naknada za nezaposlene branitelje i njihove obitelji, koja zamjenjuje nekadašnju opskrbninu, a iznos naknade ovisi o broju dana provedenih u ratu.
7.Novost je i povećanje osobnih bodova branitelja za izračun mirovine: od 0.5 do 30 posto, ovisno o vremenu sudjelovanja u ratu. Utvrđene su i nove bodovne vrijednosti za odlazak u mirovinu za hrvatske ratne vojne invalide od 0,5
do 8 posto. Također, osobni bodovi povećani su i za izračun obiteljske mirovine.
8.Djeca nezaposlenih branitelja ubuduće će imati pravo na školski topli obrok, a u nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja vraća se pravo na besplatne udžbenike. Isto tako, djeca branitelja ostvarivat će i dodatne prednosti što se tiče prava na smještaj u učeničke i studentske domove.
9.Pravo na psihosocijalnu pomoć ostvaruju branitelji te članovi njihovih obitelji, kao i članovi obitelji poginulog ili nestalog branitelja. Radi se o individualnim ili grupnim savjetovanjima ili kriznim intervencijama u slučaju potrebe. Za ovu mjeru također će biti zaduženo Ministarstvo branitelja, a za to će angažirati i dodatne honorarne suradnike centara za psihosocijalnu pomoć.
10.Nadalje, u članku 37. Zakona, stoji kako se hrvatskim braniteljima i korisnicima prava na vojnu invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti to pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu
u jednakom iznosu, s time da taj iznos ne može biti niži od najniže mirovine.
11.Sukladno članku 49., bit će određena najniža mirovina za sve branitelje koji imaju manje od toga, pod uvjetom da su u borbenom sektoru proveli najmanje sto dana. A ta najniža braniteljska mirovina određuje će biti zapravo minimalna mirovina koja će iznositi 45% prosječne neto plaće (sada 2.540 kn!). Uz to, korisnici najniže starosne mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju starosnu mirovinu, dok će im se nakon prestanka zaposlenja ponovno odrediti najniža starosna mirovina, ukoliko bi im to bilo povoljnije. Korisnici najniže invalidske mirovine kojima je utvrđen djelomični gubitak radne nesposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani, za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu.
12.Članak 55. Zakona dotiče se staža u dvostrukom trajanju; braniteljima koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računao po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine. Branitelji koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju sukladno propisima o obrani, bez obzira je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
13.Stiže i ekipa novih korisnika: uz prošireni broj pripadnika HVO koji su stekli prava po ovom zakonu, dobit će ih i pripadnici Narodne zaštite, ali i novi branitelji koji se do sada nisu registrirali kao branitelji ili invalidi, a sve to neće biti transparentno u javnosti jer se registar branitelja miče s inter- netskih stranica i iz javnost.
14.Četrnaeste postaje nema, jer su u smrti svi isti.
Zakon podijelio građane
I dok premijer Plenković brani novi zakon ističući kako nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna, odnosno, kako je sve u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, novi je zakon iznova podijelio naše građane. Tako se na tematskoj Facebook stranici Sindikata umirovljenika Hrvatske pod nazivom „Prosvjed protiv siromaštva starijih osoba” nalaze brojni komentari naših nezadovoljnih sugrađana, prvenstveno naših umirovljenika.
Dio korisnika ove društvene mreže postavlja pitanja poput što je sa građanima s malim mirovinama koji su dočekali punu starosnu mirovinu, jesu li oni građani drugoga reda; drugi, pak, konstatiraju da nikoga u Vladi nije briga, bez obzira na činjenicu da su ljudi, unatoč ratu, i dalje radili na svojim radnim mjestima i time doprinosili.
Potegle su i se paralele između„prosječnih” i povlaštenih mirovina, kao i između lažnih i stvarnih branitelja. U komentarima su vidljivi i pozivi na nove prosvjede kao i frustriranost manjeg dijela građana općom političkom apatijom koja dovodi do ovakvih „nepoštenih i kriminalnih zakona”. Dirljive su i poruke branitelja koji su sa 45 godina dobili najnižu mirovinu i sada ne znaju kuda bi sa sobom, iako bi radije da im se osiguralo radno mjesto. Htjeli bi biti radnici, a ne penzioneri.
Građani se pitaju kakvog je smisla imao njihov četrdesetogodišnji radni staž, obzirom na „mizeriju od mirovine”. U jednom od komentara ističe se kako je zakon napisan za lažne branitelje, navodi kako je neborbeni sastav izmišljen, a pravi branitelji će i dalje biti nezaposleni, bolesni, gladni, žedni, poniženi i ostavljeni na milost i nemilost sami sebi te zaključuje kako vladajući vode brigu samo o ratnim profiterima i svojim glasačima jer ih na taj način kupuju.
Ubijen i obezvrijeđen rad
Među osudama novog zakona, ističe se i ona zastupnika GLAS-a, bivšeg HNS-ovca, Gorana Beusa Richemberga, koji ističe kako je ovo jedan od najnemoralnijih zakona izglasanih u modernoj hrvatskoj povijesti. Citiranje zavrjeđuje njegova teza kako se ovim zakonom zapravo do kraja nastoji ubiti potreba čovjeka da se ostvari vlastitim radom i kreativnošću, da bude ponosan na plemenitost svoje nesebične namjere da obrani dom i domovinu, a da za to nikome ne ispostavi materijalni račun jer se plemenitošću ne trguje. Njegova duboka nemoralnost je u namjeri da se stvara i širi ultimativna socijalna ovisnost o državi i da se ona promovira kao poželjna vrlina preko koje se ostvaruje lojalnost prema političkoj eliti koja dijeli povlastice.
Ima procjena kako se ovim zakonom stvaraju ogromne nove fiskalne obveze ne samo novim davanjima za postojeće, nego i za nove korisnike te kako će mirovine hrvatskih branitelja od 2018. do 2025. koštati 55,7 milijardi kuna, od čega samo iz proračuna 39,5 milijardi kuna. Samo za mirovine po ovom zakonu 2025. godine izdvajat će se godišnje 8,3 milijarde kuna (danas 5,5), od čega će se iz državnoga proračuna morati osigurati 5,7 milijardi kn (danas 4,1). Dakle, samo za mirovine, mimo doprinosa, svi hrvatski porezni obveznici morat će od 2018. do 2025. g. kumulativno izdvojiti 3,75 milijardi kuna više nego po dosadašnjem zakonu. K tome još treba u tom razdoblju dodati gotovo 2 milijarde kuna više za čitav niz drugih financijskih i materijalnih prava koja do sada nisu postojala ili su primjenjivana na manji broj korisnika.
U SUH-u ističemo kako nitko nije protiv branitelja. No, skraćivanje odlaska u mirovinu i širenje broja branitelja bez revizije postojećih, nije pravedno. Osim toga, nepošteno je ne dati ujedno i povećanje umirovljenicima iz rada koji tonu u siromaštvo. Trenutno, prema podacima HZMO-a za listopad 2017., povlaštene mirovine prima 71 tisuća hrvatskih branitelja u prosječnom iznosu od oko 5.500 kuna te još oko 34 tisuće osoba prima mirovine prema ZOPHBDR-u, u iznosu oko 2200 kuna. Tu je i 6.800 pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2.900 kuna, a sad se otvaraju vrata za cijelu novu bulumentu privilegiranih po istom modelu kako su partizani uvodili svoje boračke mirovine i brojna prava po završetku drugog svjetskog rata. Novo vrijeme, isti mentalni profil, promašen i opasan. Na kraju, ako netko misli da umirovljenici nemaju pravo na ovakve prosudbe, a stotine takvih je stiglo u komentarima o novom braniteljskom zakonu, neka se podsjeti da su upravo ti stari i sada poniženi starci i starice imali čast izgraditi tvornice, škole, odmarališta, gradove, sve ono što su branitelji kasnije imali čast braniti. Gdje se izgubila ili zaboravila jedna od tih časti?
Jasna A. Petrović
Ivana Dragija
