4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA

Predstavnici Sindikata i Matice umi­rovljenika iznijeli su svoje zahtjeve na 4. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održa­noj 19. svibnja 2021. U fokusu je nova formula za usklađivanje mirovina koja bi dvaput godišnje umirov­ljenicima trebala donositi veće povišice nego dosad.

Predstavnici Ministarstva rada su obećali izvršiti kalkulaci­je o mogućim troškovima uvođenja povoljnije formule.

Na sjednici je predstavljan i sadržaj novog Zakona o socijalnoj skrbi, koji će do­nijeti mnogo novosti u vezi obiteljskih domova za starije te socijalnoj inspekciji, dok su predstavnici umirovlje­ničkih udruga inzistirali na uvođenju statusa njegovatelja za starije od strane članova obitelji.

U javno savjetovanje uskoro će i novi Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2027., kao i Akcijski plan borbe protiv siromaštva za razdoblje do 2024. godine za koje su predstavnici umirov­ljeničkih udruga izrazili nezadovoljstvo što njihovi predstavnici nisu bili uključeni u radne skupine, već minorne udruge. „Staračko i žensko siromaštvo u Hrvatskoj prevladavaju i nismo zadovoljni što smo isključeni iz donošenja takvih značajnih dokumenata”, zaključila je predsjednica Nacionalnog vijeća Jasna A. Petrović te najavila da će se oni uključiti u javno savjetovanje.

Nastavno na izvještaj o provedbi Zakona o nacionalnoj naknadi za sta­rije osobe, predstavnici umirovljenika su ustrajali u zahtjevu da se nacionalne naknade starijim osobama dostavljaju i poštom, kao i da se kao uvjet za valjani zahtjev makne obveza imanja bankov­nog računa, jer to za mnoge starce u ruralnim krajevima znači pješačenje i desetak kilometara do prve banke.

Umirovljenici su ponovili i zahtjev vezan za proširenje prava na rad uz za­državanje mirovine, pri čemu traže da se umirovljenima prema općim propisima daju jednaka prava kao i povlaštenim kategorijama, poput vojnika i policajaca koji mogu raditi i na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Ne odustaju ni od zahtjeva da se onima s najnižim mirovinama ona ne umanjuje u slučaju rada, kao i da pravo zapošljavanja dobiju i korisnici obiteljskih mirovina.

Plodom je urodila i ini­cijativa Sindikata i Matice o prebacivanju vlasništva 31 doma za starije i nemoćne osobe koji Zavod za mirovin­sko osiguranje u potpunosti prepušta županijama kako bi mogli samostalno donositi odluke o proširivanju kapaci­teta te ostalim ulaganjima, te su o tome izviješteni, kao i o dosadašnjim isplatama Covid dodatka. Na sjednici je iznesena i informacija o realizaciji programa„Zaželi”, te je predstavljen priručnik „Psihološki osjetljiva skrb o starijim osobama u vri­jeme pandemije Covid-19″.

PISMO MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE

Odgovor, dostavlja se

Nakon što su Sindikat i Matica umirovljenika 2. ožujka 2021. po desetu godinu zaredom uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima, uključila se u travnju i Uprava za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, s prijedlogom da se u postupak izrade izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, u dijelu koji se od­nosi na ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, uključe i predstavnici tog Ministarstva i dvaju najvećih umi­rovljeničkih udruga.

I 25. svibnja eto odgovora njima, s obaviješću tek na znanje Sindikatu i Matici. U odgovoru piše da je zahtjev ovih udruga jednak prethodnome od 8. siječnja 2020. istih inicijatora, te da Naslov ostaje pri svom negativnom od­govoru kojim se njihov prijedlog odbija. U potpisu je neki neidentificirani „u zamjenu” potpis, bez ikakvog daljnjeg obrazloženja. Da li to znači da i u novom mandatu ovo nadležno Ministarstvo pravosuđa ostaje pri pogodovanju lešinarskom lukrativnom biznisu cijele hobotnice umreženih sudaca, bilježnika, odvjetnika, zdravstvenih radnika, zaposlenih u sektoru socijalnih usluga i skrbi i drugih koji godišnje za siću uberu barem dvije tisuće nekretnina neza­štićenih starijih osoba.

A što su tražile umirovljeničke udruge? Da se ukine ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, jer ga od ugovora o manje opasnom doživotnom uzdržavanju razlikuje tek 7 posto starijih osoba. Da se hitno uvede registar ugovora o doživotnom uzdržavanju i ograniči njihovo potpisivanje na najviše dva po uzdržavatelju. Da se, po ugledu na zapad­noeuropske zemlje, uvede sustav u kojemu su u sam pro­ces sklapanja ugovora i nadzora uključene javne socijalne službe, da se sudski postupci za raskid ugovora o uzdržava­nju vode po hitnom postupku, jer najčešće žrtve umru od starosti prije okončanja spora itd. Nažalost, tu je vjerojatno riječ o nemaru ili čak korupciji, jer deset godina inicijativa, kako od umirovljeničkih udruga, Pučke pravobraniteljice, Javnobilježničke komore, ostaje ignorirano. Dok se masov­na otimačina ne dovrši.