Strpljeni u svojoj školjkici

     Prije nekoliko dana je umrla djevojčica čiju smo borbu za život pratili danima. Naime, djevojčica je smještena u lokalnu bolnicu s nizom ozljeda, a zbog nji­hove težine prebačena je u bolnicu u Zagreb. Ozljede je zadobila u svojoj obitelji u koju je vraćena nakon boravka kod udomitelja. Majka i otac djevojčice su uhićeni i određen im je pritvor. Djevojčica nije dolazila k svijesti zbog vrlo teških ozljeda pa je frustracija građana, osobito roditelja, rasla iz dana u dan. Pored roditelja koji su zlostavljali djevojčicu bijes građana je rastao, ne samo na njih, već i na zaposlenike Centra za socijalnu skrb koji su donijeli odluku o vraćanju djevojčice na brigu i odgoj roditeljima. Javnost je jednako za smrt djevojčice okrivljavala dje­latnike Centra za socijalnu skrb jednako kao i roditelje, a neki čak i više..

Read more...


 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo....

Read more...


 

NEOČEKIVAN SAVEZNIK

Mamić ukazao na lešinarenje starijih osoba

     Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić u svojim nedavnim objavama na društvenim mrežama počeo je prokazivati kriminalne radnje osječkih sudaca i tako se između ostalog dotaknuo bolne teme o kojoj Sindikat umirovljenika Hrvatske redovito progo­vara, malverzacijama s ugovorima o do- smrtnom i doživotnom uzdržavanju. SUH posljednjih 15 godina traži da se zabrani potpisivanje ugovora o dosmrtnom uz­državanju, kao i da se donormira institut ugovora o doživotnom uzdržavanju. Naše zahtjeve Ministarstvo pravosuđa sve ove godine uporno odbija.

     Mamić po logici„ako padnem ja, past će svi", odlučio je doista učiniti nešto kori­sno za društvo i u ovom slučaju za starije osobe, alarmirati javnost o kriminalnom bogaćenju sudaca, javnih bilježnika i dje­latnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi, koji stječu veliku imovinsku korist preko leđa siromašnih starijih osoba. Mamić je tako nedavno na svom Facebooku napisao:

Kako stvari funkcioniraju....

Read more...


 

DR. VLASTA VUČEVAC, PREDSJEDNICA HRVATSKOG DRUŠTVA ZA PALIJATIVNU SKRB PRI HLZ   

Odnos prema starijima – mjera humanosti društva

 

     Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu ži­vota pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšavanje patnje putem ranog prepoznavanja, te be­sprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. To je briga za teško i neizlječivo bolesne te umiruće osobe i njihove obitelji. Pali­jativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu! Bazu i temelj pružanja palijativne skrbi čini tim liječnika obiteljske medicine koji skrbi o bolesniku, u pravilu, tijekom cijelog njegovog života. Biste li dopunili tu definiciju? Kojom biste ocjenom do 5 ocijenili stanje i kapacitete palijativne skrbi u Hrvatskoj? Na to i brojna druga pitanja odgovorila je dr. Vlasta Vučevac, specijalistica obiteljske medicine i geron- tologinja, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu skrb pri Hrvatskom liječničkom zboru.

      Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji, koji su povezani s pro­blemima neizlječive i smrtonosne bolesti To se postiže prevencijom i olakšavanjem patnji, umanjivanjem pratećih simptoma osnovne bolesti/boli, nesanice, mučnine, kašlja, kroničnog umora i dr. ali, uz fizičke simptome rješavaju se psihičke, socijalne i duhovne tegobe. Palijativna medicina je holistički pristup, multidisciplinarno liječenje i timski rad. Obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze, ne­izlječive, životno ugrožavajuće bolesti i sve do perioda žalovanja u obitelji nakon smrti bolesnika....

Read more...


 

ZA KOGA ĆETE GLASATI

Što novi gradonačelnik/ca Zagreba nudi umirovljenicima

     Sliže nam se lokalni izbori, a time i nadanja brojnih naših umirovljenika i starijih osoba da će im se poboljšati socijalni i društveni status. S obzirom da je nemoguće u našem mjesečniku obu­hvatiti sve gradove i kandidate za gra- donačelnika/cu, odlučili smo provjeriti što će novoga umirovljenicima i starijim osobama ponuditi kandidati koji prema anketama imaju najveće šanse da posta­nu novi gradonačelnik/ca Zagreba, našeg najvećeg i najbogatijeg grada.

I dok najveću stopu izloženosti siromaš­tvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj iznosi 36,7 posto, te je nakon Irske najniži u Uniji. Stopa rizika siromaštva narasla je za osobe starije od 65 godina na 30,1 posto, dok ta stopa za samce iznosi 50,3 posto. Linija siromaštva iznosi2.710 kuna, a 61 posto ili preko 700 tisuća hrvat­skih umirovljenika ima mirovinu manju od tog iznosa.

      U gradu Zagrebu svaki peti stanov­nik je stariji od 65 godina, a osim niskih prihoda, starije građane more i problemi poput nedostatka smještaja u domovima za starije osobe, nepostojanje hospicija. Zbog toga smo kandidate za novog gra- donačelnika/cuZagreba upitali imaju li u svom programu i planovima ikakve namjere rješavati te probleme i kako misle pomoći toj populaciji ako osvoje vlast. Upitali smo i hoće li pojačati postojeći socijalni program Grada Zagreba, mijenjati ga, nadopunja­vati, kao i što umirovljenici i starije osobe mogu očekivati ako baš oni osvoje vlast.

Odgovore kandidata nismo mijenjali ili skraćivali, već vam ih donosimo u obujmu i obliku kako smo ih originalno dobili, i to redoslijedom kandidata/kinja koji prema anketama imaju najveće šanse da osvoje vlast.....

Read more...