UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA


 

KRAPINA: Zajedno i veselo

     Kraj 2018. godine SUH Krapina obilježio je u formal­nom, ali i veselom raspoloženju. Naime, 27. pro­sinca u prostorijama KTC-a održana je izvještajna skupština na kojoj je sudjelovalo 24 delegata. Na skup­štini su usvojeni izvještaji o radu i financijama te Plan rada za 2019. koji se bazira na ekonomskim i društve­nim potrebama starijih osoba.

     Nakon službenog dijela, organiziran je božićno-no- vogodišnji domjenak, koji je uz obilje hrane i pića upotpunjen plesom i pjesmom te dobrim željama u 2019., a jedna od njih je i ispunjenje zacrtanih ciljeva na dobrobit svih umirovljenika.

Vjekoslav Čaklec


Krapina: Na putu jačanja

     Sredinom prosinca održana je Godišnja skupština županij­skog ogranka Sindikata umirovljenika Hrvatske u Krapini, na kojoj je 25 delegata jednoglasno prihvatilo sve izvje­štaje o radu i financijama za 2016., te financijski i programski plan za ovu godinu. Na skupštini su prisustvovali predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, te zamjenik Milan Tomičić.

     Petrović je istaknula kako su u tijeku razgovori na Nacio­nalnom vijeću u svezi poboljšanja uvjeta života osoba treće dobi, te naglasila nerazumijevanje vladajućih, ali i oporbe za umirovljeničke probleme. Uz to, pohvalila je rad krapinskog SUH-a.

     Predsjednik Udruge SUH-a Krapina, Vjekoslav Čaklec, predstavio je rad organizacije, rekavši kako su prošle godine više radili na socijalnom aspektu, te pritom održali dva dru­ženja, ali i tri tribine u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom, Centrom za socijalnu skrb Krapina i GD Crvenog križa Krapine.

     No, iako se dobro radi, postoje određeni problemi. Zamje­nik potpredsjednice, Milan Tomičić, istaknuo kako je osnovni problem smanjen broj članova, na čemu treba ozbiljno raditi te je predstavio program pravnih savjeta za osobe treće dobi.

     Na kraju ostalo vremena za raspravu u kojoj je kritički na­stupio Dragutin Jugec, a Mirko Ormož naglasio kako je po­trebno od lokalnih vlasti zatražiti određena sredstva, na što je predsjednica Petrović predložila službenu inicijativu sa Gra­dom Krapinom za korištenje sredstava iz EU fondova za otva­ranje gradskog dnevnog boravka za starije.

Krapina: Ljetovanje iz snova

     Šezdesetak članova Udruge Sindikata umirovljenika Krapina u kolovozu se upu­tilo u odmaralište Gradskog društva Cr­venog križa Zaprešić u Selcu. Zamišljali su lijepi odmor, koji će im omogućiti ot­klon od svakodnevnih briga, tako karak­terističnih za najveći dio njihove popula­cije. Sanjarili su i iščekivali kako će samo zatvoriti oči i osjetiti sunce na koži, vjetar u kosi, miris borova i mora, te bljeskanje valova uz njihov umirujući zvuk. No, ono što su doživjeli od 23. do 30. kolovoza ove godine u Selcu, nadmašilo je sva nji­hova očekivanja....

Read more...

 

KRAPINA: Zagorci na moru

     Šezdesetak članova Udruge Sindikata umirovljenika Hrvatske Krapina i ove godine krenulo je na ljetovanje s pjesmom, u prepunom autobusu. Uz izvrsnu suradnju s Gradskim društvom Crvenog križa Zaprešić i ove godine članovima je omogućeno ljetovanje na moru u njihovom odmaralištu u Selcu.

     Povoljna cijena ljetovanja, s mogućnošću plaćanja u više rata, dodatno je motivirala umirovljenike da sami sebi poklone nešto čega se veći dio njih odri­cao cijelog života. Vrlo dobra iskustva u prethodnim godinama dovela su do toga da je interes članstva bio iznad svih očekivanja i van smještajnih kapaci­teta, tako da dio članstva nažalost nije mogao koristiti tu povlasticu. Predivno osoblje, plaža, smještaj i drugi popratni sadržaji omogućili su prekrasno ljeto­vanje i zadovoljstvo članova. I ove godine s brega iznad Selca čulo se „Dobro mi došel prijatelj”, „Pod brajde”, „Suza za zagorske brege” i druge poznate pjesme zadovoljnih i veselih Zagoraca.

     Nekoliko članova Udruge SUH-a Krapina krajem lipnja i početkom srpnja ljetovalo je u Povljanama na Pagu. I oni su se vratili s predivnim utiscima, a druga „smjena” ljetuje tamo početkom rujna.

Aktivnosti podružnice SUH-a Krapina

Članovi podružnice na kratko su zaboravili sve nevolje koje prate život umirovljenika

više...