UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

POSTAVLJEN CRNI REKORD

Udjel mirovine u plaći pao na 36,67 posto!

 

     Upravno vijeće HZMO-a 1. ožujka 2021. godine donijelo je odluku o povećanju mirovina za skromnih 0,56 posto, a na temelju podataka koje im je dostavio Državni zavod za statistiku. Naime, prema formuli usklađivanja zbro­jene su 30 posto stope promjene indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope pro­mjene prosječne brutoplaće te se došlo do spomenutog povećanja. Naime, u prošlih pola godine potrošačke cijene nisu rasle, dok su plaće rasle 0,8 posto u drugom polugodištu 2020. godine.

     Jaz između mirovina i plaća tako se na­stavio produbljivati, a najnovijim izračunom udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći otkrili smo katastrofalan podatak. Naime, prosječna mirovina u prosincu prošle godine iznosila je 2.566,56 kuna, a plaća 6.999 kuna, te je udjel mirovine u plaći pao na rekordno niskih 36,67 posto! SUH je prethodnih dana, tjedana, mjeseci i godina u svim prilikama, bilo putem medija, na sastancima ili kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe alarmirao Vladu i Ministarstvo rada i ukazivao na ovaj veliki problem, tražeći pod hitno promjenu formule usklađivanja mirovina, s obzirom da smo, uz Irsku, već godinama zemlja s najgorim udjelom mirovine u plaći, a ovakav trend vodi nas ka totalnom sro­zavanju vrijednosti mirovina.

Hitno povećati mirovine

     SUH je tako zatražio promjenu gore spomenute formule 70:30 na način da se mirovine usklađuju u 100-postotnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena. No, s obzirom na ovoliku višegodišnju degradaciju mirovina u odnosu na plaće (nakon raspada Jugoslavije udjel je bio 70 posto, a 90-ih oko 50 posto), moralna je odgovornost Vlade da pronađe način da dodatno poveća ionako bijedne mirovine mimo usklađivanja, jer se SUH-ovim pri­jedlogom od 100 posto praktički samo zaustavlja daljnji pad u udjela odnosno relativne vrijednosti mirovine.

     Da ne bi bilo zabune, posljednje uskla­đivanje mirovina od 0,56 posto, povećalo je prosječnu mirovinu za 13 kuna, i u konačnici možda popravilo udjel mirovine u plaći za samo pola promila. U travnju je umirovljenicima isplaćena razlika zbog usklađivanja mirovina za prva tri mjeseca 2021. godine, pa je tako umirovljenik s prosječnom mirovinom dobio oko 39 kuna više, no u svibnju će taj iznos pasti za 26 kuna. Zbog svega toga, Vladina odluka isplaćivanja solidarnog Covid dodatka ne može promijeniti činjenicu da su mirovine u Hrvatskoj ispod ljudskog dostojanstva, te da bi svaki umirovljenik radije htio imati višu mirovinu i dobivati je na mjesečnoj bazi, nego dobiti jednokratni solidarni do­datak kao vid socijalne pomoći u vrijeme pandemije.

Umirovljenicima mrvice

     Da, Hrvatska je imala rat, da, Hrvatska ima teret braniteljskih mirovina, pa stoga možda ne možemo imati udjel mirovina u plaći od 51,8 posto koliko imaju Slovenci. Ali možemo i moramo sigurno bolje od sadašnje situacije, koja pokazuje sustav­nu nebrigu sadašnje i svih bivših vlada prema umirovljenicima. Za razliku od umirovljenika, državni službenici, među kojima velik broj čine oni koji su direktno ili indirektno povezani s najvećim hrvatskim strankama, zaštićeni su kao lički medvjedi, i na temelju kolektivnih ugovora dobivaju redovite povišice te se za njih, koji u pravilu već imaju jako dobre plaće, novca uvijek nađe. Za one najsiromašnije, umirovljenike, kojih preko 700 tisuća živi ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, ostanu samo mrvice.

      Na prvu ruku se čini kako je sreća u nesreći oko cijele pandemije koronavirusa što barem nisu rasli troškovi života. Naime, ako se usporedi cijela 2020. godina s 2019., dolazimo do podatka da su potrošačke cijene rasle samo 0,1 posto. S obzirom da su u srpnju 2020. usklađivanjem mi­rovine povećane 1,41 posto, a zadnjim 0,56 posto, umirovljenik s prosječnom mirovinom sada je „bogatiji" za oko 50 kuna. No, stvari nisu tako jednostavne.      Naime, najvažnija kategorija statističkog mjerenja inflacije za umirovljenike cijene hrane i bezalkoholnih pića", u 2020. godini poskupjele su u prosjeku za 1,9 posto u odnosu na 2019., ali je stavka cijena voća viša za čak 9,3 posto, a mesa 4,5 posto.

Sarma bez mesa

     Kategorija „zdravlje" poskupjela je 1,2 posto, od čega 0,8 posto stavka me­dicinski proizvodi, pomagala i oprema. Treba napomenuti i da je DZS tek od ove godine u izračun uvrstio cijene maski, rukavica i dezinfekcijskih sredstava. Od ukupno 12 kategorija kojima se prate troškovi života, poskupjelo je njih osam, a pojeftinilo četiri.     Najviše je pojeftinila kategorija cijena prijevoza, za 4,4 posto, čime je utjecala na „peglanje" ukupnih troškova života na 0,1 posto. No, penzići ionako rijetko putuju, a u vrijeme korone gotovo nikako, te ova stavka praktički ne igra veliku ulogu u njihovim životima.

     Kategorija„stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva" pojeftinila je 1 posto, no i tu se krije zamka, jer je cijena komunalnih usluga narasla 1,3 posto, struje 0,8 posto, najma 2,3 po­sto, popravaka i održavanja 2,2 posto. Ovdje je konačni podatak „popeglala" cijena tekućih goriva koja je pala 28,9 posto, krutih goriva 9,2 posto, a jedinu korist većina umirovljenika je imala od pada cijene plina od 0,4 posto.

     Kada se podvuče crta, unatoč rastu mirovina, i naoko maloj inflaciji, većina hrvatskih umirovljenika definitivno živi lošije nego prije godinu dana. Iako je već izlizano, i na ove statističke podatke moramo primijeniti formulaciju o mesu i kupusu koji zajedno čine sarmu. Umirovljenici, nema dvojbe, jedu kupus...

Igor Knežević