UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

USPJELI SMO!

Kreće isplata solidarnog dodatka

     Bilo je to 6. travnja 2020. godine kada su Sindikat i Mati­ca umirovljenika Hrvatske uputili Vladi RH otvoreno pi­smo sa zahtjevom za isplatu solidarnog Covid dodatka umirovljenicima. Tadašnji prijedlog je sadržao redoviti do­datak na mirovinu za vrijeme trajanja pandemije, i to npr. za one s mirovinom do 2.000 kuna 400 kn mjesečno, a po sto kuna manje za svaku sljedeću „tisućicu", a iznad 5.000 bi se po sto kuna isplatilo samo samcima. Tada su počeli prego­vori koji su prekidani parlamentarnim izborima, odbijenica- ma od strane      Ministarstva financija, dvojbama unutar Mi­nistarstva rada, ali i upornim inzistiranjem umirovljeničkih predstavnika na sjednicama Nacionalnog vijeća.

     Nakon srpanjskih parlamentarnih izbora, sve je krenulo iznova. Ponovno je u rujnu osnovano Nacionalno vijeće i krenulo se u nove pregovore. Uskoro su se 11. veljače 2021. godine na zajedničkoj press konferenciji zahtjevu priključili i predstavnici triju umirovljeničkih udruga, da bi se dijalog o Covid dodatku nastavio samo s predstavnicama Sindikata i Matice, Jasnom A. Petrović i Višnjom Fortunom.

Puno posla oko pripreme

     Redoviti sastanci su otvorili brojna pitanja. Trebalo je prvo naći pravnu osnovu za takvu vrstu dodatka uz mirovi­nu, zatim financijski izvor za veliki obuhvat, utvrditi isplatne razrede, osigurati da dodatak bude neoporeziv, neovršiv te da ne ulazi u cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. Moralo se riješiti i hoće li se uključiti i mirovine po međuna­rodnim sporazumima, a u početku je bilo i dvojbi može li se obuhvatiti i korisnike nacionalnih naknada. Nije to jed­nostavna priča donošenja političke odluke preko koljena, utoliko više što je riječ o velikom broju ljudi i iznosima, za što također treba izraditi posebne informatičke programe pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

     Ipak, naposljetku, 12. travnja je održan zadnji krug pre­govora na najvišoj razini u Banskim dvorima, predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem te ministrima Zdrav- kom Marićem i Josipom Aladrovićem, te predstavnicima umirovljeničkih udruga Jasnom A. Petrović, Višnjom Fortu- nom i Veselkom Gabričevićem iz HSU-a. Odmah po tome je u svečanoj dvorani održana konferencija za novinare na ko­joj je premijer predstavio odluku o Covid dodatku, o čemu je Vlada naumila donijeti odluku na sjednici od 14. travnja. Godinu dana pregovora i konačno isplata dodatka teškog oko 600 milijuna kuna na račune 850.000 umirovljenika!

Izbori nisu bitni

      Da li je slučajno što će isplata krenuti krajem travnja i do polovice svibnja, a već sredinom svibnja su lokalni izbori? Nije li to samo predizborna kampanja stranke na vlasti? To su i novinari pitali premijera, no sigurno je jedno, svaka po­litička odluka stranke na vlasti može se u bilo koje doba bi­vanja na vlasti tumačiti kao interesni čin, no bitan je u ovom slučaju učinak takve odluke odnosno mjere.

     Iznosi za ublažavanje ekonomskih posljedica izazva­nih pandemijom za starije građane nešto su niži nego što se predviđalo, no premijer ističe kao osobito važno da ova primanja nisu oporeziva, ne mogu biti predmet ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje pla­ćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.    "Htio bih zahvaliti Sindikatu umirovljenika, Matici umirovljenika i Hrvatskoj stranci umirovljenika na odličnom dijalogu i sadr­žajnim razgovorima i sugestijama. U ovim okolnostima proračuna napravili smo što maksimalno možemo i nadamo se da će ova jednokratna isplata pomoći našim umirovljeni­cima da riješe neke svoje situacije koje su im na dnevnom redu", zaključio je premijer Plenković.

     "Pohvala Ministarstvu rada i mirovinskog sustava što su naše upite i inzistiranja prihvaćali socijalno osjetljivo i tako pomogli da dođemo do nečega što će makar kratkoročno olakšati ljudima život u uvjetima pandemije, da mogu po­praviti svoj budžet, kupiti lijekove i živjeti malo dostojan­stvenije...", naglasila je dopredsjednica SUH-a Jasna A. Pe­trović.

Velik iskorak za umirovljenike

     „Bilo bi dobro kada bi mirovine trajno porasle za te izno­se, s obzirom da je zadnje usklađivanje mirovina iznosilo samo 0,56 posto. Došli smo, nažalost, do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od samo 36,67 posto, što govo­ri da mirovine padaju u realnom smislu. Ipak, ovo je dosad najveće davanje umirovljenicima nakon onog poznatog povrata duga umirovljenicima. Želimo zahvaliti premijeru na njegovoj pouzdanosti, jer kada smo započeli ovu inicija­tivu prije godinu dana, ubrzo je uslijedio sastanak i premijer je već tada dao obećanje", zaključila je Jasna A. Petrović.

     Da je ovime napravljen veliki iskorak za umirovljenike, smatra i predsjednica Matice umirovljenika, Višnja Fortuna, dok je Veselko Gabričević naglasio kako je svima jasno da ova sredstva nisu dostatna da bi umirovljenici pokrpali rupe u svom kućnom budžetu. Međutim, mnogima će puno zna­čiti i pored jedne mirovine da imaju još jednu mirovinu pa su ova sredstva i te kako značajna.

KOLIKO ĆETE DOBITI COVID DODATKA?

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima do 1.500 kuna - 1.200 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 1.500 do 2.000 kuna - 900 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 2.000 do 3.000 kuna - 600 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 3.000 do 4.000 kuna - 400 kuna