UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

DUBROVNIK

SPI I SUH KONFERENCIJA PROTIV SIROMAŠTVA

Kako preskočiti Jadran

 

     U prigodi svečanog potpisivanja povelja o bratimljenju sindikalnih podružnica SPI CGIL Bari i SUH-a Dubrovnik, te SPI CGIL Brindisi sa SUH-om Konavle, održana je u Du­brovniku i konferencija „Sindikat protiv siromaš­tva". Svečanom potpisivanju nazočili su Žaklina Marević, zamjenica župana Dubrovačko-nere- tvanske županije, Ivo Radović, zamjenik načel­nika Općine Konavle te Đivo Radović, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, koji su podržali potpisnike.

     Tako su Maria Antonelli, generalna tajnica SPI CGIL Barija i Josip Zedniček, predsjednik podruž­nice SUH-a Dubrovnik, potpisali svojevrsno obe­ćanje o zajedničkoj suradnji i borbi za temeljne europske ciljeve za dobrobit umirovljenika, dok su Michela Almiento, generalna tajnica SPI CGIL Brindisija i Ante Mandić, predsjednik podružnice SUH Konavle zaključili taj svečani čin, kojemu su svjedočili Asja Tomin, potpredsjednica SUH-a za regiju Jug i Michele Tassiello, regionalni tajnik SPI CGIL Apulije.

     U završnoj riječi su Danilo Toccane iz nacio­nalnog ureda SPI-ja te Jasna A. Petrović, pred­sjednica SUH-a, zahvalili svim sudionicima ra­sprave o siromaštvu starijih osoba te najavili kako će se zajednički nastaviti boriti za temeljna prava umirovljenika na razini EU-a kroz zajednič­ku Europsku federaciju za umirovljenike i starije osobe.

     SUH i tromilijunski SPI CGIL već surađuju bli­sko više od dvadeset godina te su ovim činom pobratimili glavne podružnice od Istre do juga, posve ravnopravno razmjenjujući iskustva i pro­mišljajući nova rješenja.