UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Sindikati umirovljenika

protiv zidova i žica na granicama

ZA PRAVEDNU I SOLIDARNU EUROPU

 

     Predstavnici sindikata umirovljenika iz deset zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije – danas su, 07. lipnja 2017. godine, blizu graničnog prijelaza Obrežje, u mjestu Jesenice na Dolenjskem, potpisali zajedničku deklaraciju protiv zidova i žica na granicama, za pravednu i solidarnu Europu. Svečanost su došli podržati autobusi sa stotinjak sindikalnih aktivista iz Italije, Hrvatske i Slovenije.

     Na granici gdje se oduvijek susreću različiti narodi i kulture, predstavnici sindikata umirovljenika uputili su javni poziv svojim vladama i Europskoj uniji jer u njihovim zemljama, kao i cijeloj Europskoj uniji, prevladava solidarnost i moralna obveza da pomognu izbjeglicama na human i dostojanstven način, u sigurnosti i zakonitosti.

     Predsjednica Sindikata upokojenceva Slovenije Frančiška Ćetković pozdravila je sve članove i članice sindikata Italije, Slovenije i Hrvatske koji su došli podržati akciju i istaknula kako je akcija na granici poruka da u Europi prevladavaju solidarnost i humanost među ljudima i zemljama.

     Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović izrazila je žaljenje što su kolege s Kosova ostale na granici zbog birokratskih problema. „Upravo je to jedan od razloga zašto se borimo protiv zidova i žica na granicama, za slobodan i siguran prolaz ljudi. Poručujem vam - granice ne štite ni od čega, one samo degradiraju onoga koji ih gradi i ponižavaju onoga koji ih ruši. I pitamo se onda što je alternativa? Alternativa su bolja društva s više solidarnosti. Alternativa su uključiva i održiva društva blagostanja u vlastitim zemljama. I zato smo danas ovdje, da bismo rekli ne žičanim ogradama i granicama, ali da socijalno osjetljivim i humanim društvima bez ksenofobije, mržnje i ratova“, rekla je Petrović.  

     Generalni tajnik talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL Ivan Pedretti naglasio je kako slične inicijative protiv zidova i žica postoje diljem Europe i da one upravo kreću od sindikata umirovljenika Francuske, Italije, ali i Tunisa.

     „Sve one ratove koje smo proživjeli i osjetili na svojoj koži, ne želimo da i naša djeca prožive i osjete. Želimo solidarno i humano društvo koje će se na tim temeljima razvijati jer samo na njima možemo graditi budućnost. Ljude koji bježe od ratnih strahota ne možemo spriječiti ni ogradama ni žicama, već im pomoći humanim pristupom“, poručio je Pedretti.

     Predstavnici sindikata iz deset zemalja obratili su se okupljenima s porukama solidarnosti za otvorenu Europu koja će prihvatiti sve ljude bez obzira na njihovu boju kože, religijsku pripadnost ili zemlju odakle dolaze te su zatražili vlade da ratificiraju Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika iz redova migranata i članova njihovih obitelji, kao i srodne konvencije Međunarodne organizacije rada.

     Werner Thum, predsjednik austrijskog sindikata umirovljenika istaknuo je kako se mora pomoći svim ljudima u nevolji, ali istodobno i pomoći njihovim zemljama da se ponovno izgrade.

     Ferenc Kató iz mađarskog sindikata SZEF rekao je da njegova zemlja propagira podjele, izgradnju žica i zidova, ali kako njegova sindikalna središnjica i njegov sindikat poručuju da ne žele takvo društvo, već slobodno koje prihvaća različitosti i pomaže izbjeglicama.

     „Na tragu slogana Europske unije Jedinstvo u različitosti, s njegovim dubokim značenjem ljudskoga poštovanja i građanskog suživota, integracije i povjerenja prema zajedničkom europskom domu i zajedničkoj sudbini, danas smo se ovdje okupili kako bi reafirmirali vrijednosti mira, slobode i socijalne pravde, što svjedočimo i svojim potpisima“, poručili su umirovljenici i umirovljenice iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije.