UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KAŽIMIR VARDA, ZASTUPNIK SMSH

Umirovijenici, obratite mi se za pomoć!

 

Kažimir Varda, saborski zastupnik Stranke me- đugeneracijske solidarnosti Hrvatske (SMSH), po­sljednje je vrijeme najaktivniji saborski zastupnik što se tiče zaštite umirovljenika i starijih osoba. Već nekoliko puta sa saborske govornice obratio se kolegama i kolegicama, Vladi i javnosti gotovo dramatičnim upozorenjima na težak položaj sta­rijih osoba u društvu.

Najzanimljivije je da javno poziva umirovljeni­ke i starije da mu se obrate s pitanjima iproblemi- ma, kako bi ih pokušati riješiti. I u ovom intervju Varda vam daje svoj telefonski broj!

 

1.Odnedavno ste zastupnik nove Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, čime je ona postala parlamentarnom strankom. Kako to da ste se iz komforne pozicije nezavisnog zastupnika u parlamentu odlučili za članstvo u SMSH? Od brojnih stranaka, zašto ste se baš od­lučili za tu?

Nakon što sam proučio program Stranke međugeneracij­ske solidarnosti Hrvatske, koji je blizak mojim opredjeljenji­ma, odlučio sam pristupiti toj stranci jer promiče skrb i zašti­tu umirovljenika i najranjivijih skupina, poput osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, siromašnih... Kako se kao saborski zastupnik aktivno zalažem za poboljšanje polo­žaja ranjivih skupina, a što se može vidjeti i iz mojih izlaganja u Hrvatskom saboru, nekako je bilo prirodno postati njihov član i zastupnik.

2.Nedavno ste zatražili stanku u Saboru zbog problema uvođenja obaveznog liječnič­kog pregleda za vozače starije od 65 godina te ste istaknuli kako je takav prijedlog podnesen isključivo u svrhu profita medicine rada. Ima li naznaka da bi predlagatelji promjena Zakona o sig urnosti prometa na cestama mogli odustati?

U dva navrata govorio sam o novom prijedlogu uvođe­nja obaveznog liječničkog pregleda za vozače starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole. Naime, Mini­starstvo unutarnjih poslova predlaže uvođenje takvih pre­gleda pozivajući se na Direktive EU. Takva obveza značila bi diskriminaciju starijih osoba na temelju dobi jer MUP u svom

 

prijedlogu dob poistovjećuje na diskriminatoran način s bo­lešću. Istaknuo sam u raspravi da je dokazano u prometnoj kriminologiji da su vozači stariji od 65 godina oprezniji i sa­vjesniji, te da rjeđe čine prometne delikte, a glavni krivci pro­metnih nezgoda su alkohol, zlouporaba droga i prije svega, nedostatak iskustva. Uostalom, planira se povećanje radnog vijeka na 67 godina i više, a istodobno se tvrdi da su takve osobe vjerojatno nesposobne dovesti se automobilom do svog radnog mjesta. Koji je to parametar koji određuje da osoba postaje manje sposobna za vožnju upravo onog dana kada slavi 65. rođendan?

Pa i same Direktive EU ne određuju dobnu granicu, nego karakter vozačkih dozvola (amateri, odnosno profesionalci) i minimalne standarde psihofizičke sposobnosti za upravlja­nje motornim vozilima i za počinitelje prometnih prekršaja. Takva obveza, ako bi se uvela zakonom, dovela bi u pitanje ionako teški materijalni položaj umirovljenika jer sada pre­gled kod medicine rada košta 435 kuna, a ako su potrebni specijalistički pregledi koji idu na teret HZZO-a, to u mnogo­me opterećuje i državni proračun. Ako takav prijedlog dođe u saborsku proceduru, ponovno ću se založiti da se takav prijedlog ne usvoji, odnosno predložiti amandman na pri­jedlog zakona. Također, i sam predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u Saboru da će vrlo pažljivo razmotriti to pitanje te se uzdam u njegovu prosudbu. Zatražit ću i razgo­vor s njim.

3.Vladi ste poslali i zastupničko pitanje ve­zano za ukidanje dodatnog zdravstvenog dopri­nosa. Je li odgovor stigao?

Da, dobio sam odgovor da do daljnjega ostaje dodatni zdravstveni doprinos zbog dugova u zdravstvu. To je Vladin odgovor, ali to pitanje i dalje ostaje otvoreno te ću nasto­jati u svakoj prigodi podsjećati izvršnu vlast na potrebu za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa. Ne samo da nema osnova za takav namet, već se i pogrešno obračunava - na cijeli iznos mirovine, a ne na onaj dio koji prelazi iznos prosječne neto plaće u prethodnoj godini.

4.Kako ocjenjujete Vladinu politiku prema umirovljenicima i starijim osobama?

U raspravi u vezi Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji istaknuo sam potrebu da bi se, u skladu s Konvenci­jom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, trebalo izričito navesti i nasilje nad starijim osobama koje je sve učestalije, ali se o tome još uvijek šuti. Simptomatično je da ne postoji sustav praćenja položaja starijih osoba u društvu i obitelji. Nadležno mini­starstvo, točnije Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike trebalo bi u konačni tekst spomenutog za­kona ugraditi zaštitne mehanizme za starije, a Vlada bi treba­la konačno uvesti posebnog pravobranitelja za starije osobe i umirovljenike.

Ne vjerujem da će to ići lagano, kao što nije prošao ni moj amandman na tzv. paket poreznih zakona gdje sam upozo­rio na obračun poreza na promet kod zamjene nekretnina, kada, u pravilu umirovljenici, odnosno starije osobe, mijenja­ju veći stan za manji. Također sam upozorio na potrebu uki­danja ili izmjene članka Zakona o obaveznim odnosima koji se odnosi na ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, pri čemu sam tražio da se zaštite primatelji uzdržavanja. U svim tim pitanjima blisko surađujem i s umirovljeničkim udrugama, osobito sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske.

5.Jedan ste od rijetkih političara koji često progovara o problemima umirovljenika i starijih osoba. Koje su vaše iduće inicijative?

Na dnevnoj bazi pratim aktualna događanja u vezi umi­rovljenika i starijih osoba kako bih na vrijeme mogao reagi­rati u skladu s onim što mi omogućuje poslovnik Hrvatskog sabora. Jedan od primjera je reakcija na diskriminatorne izjave pojedinih saborskih zastupnika o starijim osobama, a koje su izrečene na događaju u Klubu mladih Rijeka. I kao što sam već naveo, posebnu pažnju posvećujem upravo pi­tanjima kojima se diskriminiraju umirovljenici, starije oso­be, osobe s invaliditetom ili djeca s teškoćama u razvoju, a jedan od primjera je reakcija na probleme djece s autiz­mom u Slavonskom Brodu. U svakom slučaju ostaje otvo­ren veliki problem, a to je problem rasta mirovina u skladu s porastom plaća i troškova života, kako bi se zaustavilo nji­hov realni pad.

6.Koliko vam se umirovljenici i starije osobe obraćaju s pitanjima te na što se ta pitanja naj­češće odnose?

Umirovljenike uglavnom zanima povećanje mirovine, pi­tanja vezana uz obiteljsku mirovinu te mogućnost ostvare­nja dijela mirovine umrlog bračnog partnera, problem ispla­te mirovina putem Royal osiguranja, kao i problemi vezani uz siromaštvo, pučke kuhinje i slično. No, nadam se da razumiju kako mi se uvijek mogu obratiti s bilo kojim pitanjem jer sam tu za njih. Mogu me zvati na broj Kluba saborskih zastupni­ka (tel: 01/6303 355) ili mi se obratiti putem e-maila: kazimir. This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , a ja ću sa svoje strane učiniti sve što je u mojoj moći i naravno, u skladu sa zakonom.

Razgovarala: Ana Kuzmanić