UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Poštanske igre oko isplate mirovina

Piše: Ana Kuzmanić

 

     U prošlom broju pisali smo o tome kako je umirovljenicima, pa i onima koji imaju zdravstvenih poteškoća, a koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine, onemoguće­no primanje mirovine putem pošte te kako je nejasno u čiju domenu to pi­tanje spada - područje odgovornosti Hrvatske pošte ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Još jednom smo odlučili provjeriti kako bilo koji umirovljenik može ostvariti isplatu mi­rovine putem pošte. Trenutno, prema podacima HZMO-a za veljaču ove go­dine, takvu mogućnost koristi 113.397 umirovljenika, manje od deset posto svih umirovljenih. Daleko je više onih koji su manje mobilni ili su im banke nedostupne. Kako će oni do mirovine?

Tko je nadležan?

     Podsjećamo da je prema članku 96. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., isplata mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja umirovljenima nakon tog datuma moguća isključivo putem banaka. Mirovine putem pošte primaju samo korisnici koji su ih tako primali i prije 1. siječnja 2014. Na stra­nicama HZMO-a stoji kako korisnici koji bi iz posebnih razloga nakon 1. siječnja 2014. htjeli isplatu na adresu, mogu u najbližem uredu Hrvatske pošte ili pozivom na info telefon 072 303 304 provjeriti mogućnost isplate mirovine putem pošte, ali nakon objave našeg teksta, informacije su se promijenile.

Hrvatska pošta ili banka, nije isto

     Kako smo i najavili u prošlom bro­ju, predstavnica SUH-a je na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a od 24. ve­ljače zatražila raspravu o navedenom pitanju, na što je pomoćnik ravnatelja HZMO-a za informatiku Luka Ljubičić rekao kako su neistiniti navodi iz Glasa umirovljenika da ne postoji mogućnost dostave mirovine putem pošte. Iako smo više puta provjerili informacije kod Hrvatske pošte i HZMO-a, tek tada na sjednici saznajemo kako je dostava mirovine putem pošte u domeni - Hr­vatske poštanske banke.

     Iz odgovora koji smo pismeno dobi­li od Ljubičića nakon sjednice, korisnici koji žele isplatu mirovinskih primanja u gotovini na adresu trebaju u Hrvat­skoj poštanskoj banci otvoriti račun (i o tome dostaviti obavijest nadležnoj službi u HZMO-u), a potom u najbli­žem poštanskom uredu ili pozivom na info broj Hrvatske pošte zatražiti uslu­gu „BANKOMAT NA DOMU". Mjesečni iznos naknade za takvu uslugu iznosi 10 kuna plus jedan posto iznosa miro­vine.

Bankomat na domu, tuga u novčaniku

     S obzirom na to da nam je takva informacija bila novina, opet smo za­tražili informacije od Hrvatske pošte od koje smo dobili idući odgovor: „Sve informacije o načinu isplata mirovina možete pronaći na stranicama HZ- MO-a, a takvu uslugu isplate mirovine na adresu u gotovini može ugovoriti onaj koji šalje mirovine", stoji u prvom odgovoru Hrvatske pošte, a to bi onda bio samo HZMO. Nakon što smo ih upozorili kako iz HZMO-a tvrde da je ugovaranje usluge u domeni Hrvatske pošte dobili smo informaciju kako kori­snik može u poštanskom uredu otvoriti tekući račun u HPB-u i aktivirati uslugu „Bankomat na domu". Dakle, krug je za­tvoren i istina je poznata. No, je li ona doista zakonita?

Rezervirano za HPB

     Kako bismo provjerili nude li i druge banke uslugu isplate mirovine na kuć­nu adresu putem pošte ili na drugi na­čin, poslali smo upite Zagrebačkoj ban­ci, Raiffeisen te Erste banci. Svi su nam odgovorili kako nemaju tu mogućnost, iako svaka banka ima posebni paket za umirovljenike koji sadrži pogodnosti poput internet bankarstva, nižih na­knada za održavanje računa i slično.

     Iz svega proizlazi da isključivo Hr­vatska poštanska banka nudi uslugu primanja mirovina na kuću adresu, što znači ako umirovljenik želi primati mirovinu putem pošte, mora postati korisnik Hrvatske poštanske banke, čiji su dioničari ujedno i Hrvatska pošta i HZMO. Očitovanje o tome da HPB praktički ima monopol nad uslugom prima­nja mirovine putem pošte zatražili smo od Hrvatske narodne banke, ali iz nji­hovog odgovora ne možemo izdvojiti ništa relevantno što se odnosi na temu, s obzirom na to da se u odgovoru is­ključivo citira Zakon o mirovinskom osiguranju.     Hrvatska narodna banka se, dakle, nije htjela očitovati na očito pogodovanje samo jednoj banci, ali apsolutno podržavaju isplatu mirovina putem tekućih računa jer se„tako može očekivati smanjenje broja korisnika mi­rovina koji ju primaju u gotovini".

     I sam pomoćnik Ljubičić je na sjed­nici Upravnog vijeća uporno ponavljao kako je isplata mirovina putem pošte puno već problem, jer se time omo­gućava ovršenim umirovljenicima da izbjegnu plaćanje ovrha.

Šteta ili ušteda?

     Problem je, kako se ispostavilo, u ovrhama, što nam nije bilo ni na kraj pa­meti kada smo pokrenuli pitanje ispla­te mirovine. Naime, ako osobe primaju mirovinu u gotovini na kućnu adresu, država ih može ovršiti samo sudskim putem umjesto klasičnog „sjedanja na račun". Ne želeći ulaziti u sasvim dru­gu tematiku, jer je cilj inicijative o po­novnoj mogućnosti primanja mirovine putem pošte - pomaganje potrebitima - invalidima, nepokretnima, bolesnima, a ne promoviranja prijevara.

     Dapače, SUH ovo zagovara upravo zato kako bi se izbjegle brojne zloupo- rabe starijih osoba, pošto one nepo­kretne moraju davati punomoć drugim osobama, a to često vodi k prijevarama. No, čini se da je tadašnjem Ministarstvu rada i mirovinskog sustava najvažnije bilo uvesti uštedu, a ne promisliti kakve će štete izazvati po one najranjivije.

     Danas imamo informatički sustav HZMO-a u kojemu su korisnici brojke i kockice, a ne osobe. Pa tako mirovinu putem pošte ne može primati nedav­no umirovljeni slabije pokretni suprug, čija supruga već od prije prima mirovi­nu poštom. Ne može ju primati poštom niti nepokretna udovica koja je svoju mirovinu do sada primala iz ruku po­štara, jer je prešla na obiteljsku i sada ju moraju rođaci odvoziti do banke. Ludi­lo birokracije!

     Kako je upravo Kukuriku ministar zbog uštede neoprezno i neodgovorno promijenio zakon na način da je prak­tički ukinuo isplatu mirovine poštom, očekujemo da će nova ekipa u HZ- MO-u i resornom ministarstvu pokazati socijalnu osjetljivost i takvu situaciju i popraviti.