UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Tražimo hitne mjere protiv siromašenja umirovljenika!

 

     Nakon što je 1. veljače 2017. godi­ne potpisan Sporazum o osniva­nju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine u dvorani Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava, uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika, održana je konstituirajuća sjednica. Za pred­sjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljeni­ka Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik mi­nistra rada i mirovinskog sustava. Pod­sjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri pred­stavnika Vlade (ministarstva rada, socija- le, financija i zdravstva), šest predstavni­ka umirovljenika - po troje iz redova Ma­tice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osigu­ranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

     Nakon izglasavanja izmijenjenog po­slovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjed­nik  Nacionalnog vijeća Ante Gavranović obrazložio je hitne mjere, od strane Sin­dikata umirovljenika Hrvatske i Matice- mirovljenika Hrvatske usuglašene kao hitne za poboljšanje položaja umirov­ljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstav­nici umirovljenika traže da se do slje­deće sjednice pripreme izračuni troška predloženih mjera.

1. TRAŽIMO HITNO JEDNOKRATNO POVEĆANJE MIROVINA, I TO ZA NAJMA­NJE:

- Mirovine do 2.000 kn - povećati za 10 posto;

- Mirovine od 2.001 do 3.800 kn - pove­ćati za 7,5 posto;

- Mirovine od 3.801 do 6.000 kn - pove­ćati za 5 posto.

     Od 2008. godine mirovine su porasle ukupno za 6,9 kuna, a neto plaće za 9,4 po­sto, dok je inflacija u istom razdoblju iznosi­la 11,5 posto. To je utjecalo na pad relativ­ne vrijednosti mirovine, odnosno da udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći u siječnju 2016. godine iznosi 38,95 posto, čime je Hrvatska daleko ispod svih zemalja u okruženju. Taj udjel će nastaviti padati, osobito stoga što se prvim potezima Vlade išlo na povećanje isključivo mirovina viših od 6.200 kuna, a planira se i povećanje za 10 posto svih mirovina po posebnim propi­sima, viših od 5.000 kn.

Takva neadekvatnost mirovina dovela je do situacije da je 31,9 posto svih građana starijih od 65 godina izloženo riziku odsiro- maštva i socijalne isključenosti, po čemu je Hrvatska na 4. mjesto u Europskoj uniji.

2.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU FOR­MULE USKLAĐIVANJA MIROVINA:

- S postojeće formule po kojoj se mirovi­ne usklađuju za 70 posto povoljnijeg indek­sa (rasta plaća ili rasta cijena), na isključivo usklađivanje za 100 posto vrijednosti po­voljnijeg indeksa.

Ostavi li se mješovita formula koju su iznjedrile bivše vlade, unaprijed se predo- dređuje pad realne vrijednosti mirovina u odnosu na plaće od 30 posto.

3.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DODATNOG DOPRINOSA NA MIROVINE ZA ZDRAVSTVENO OSIGU­RANJE:

-              Na način da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kn), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu. Očekujemo da se daljnjim izmjenama zakona takav dodatni doprinos ukine u cijelosti.

Velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u neko­liko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. U Hrvatskoj od 2009. godine postoje dvije stope dodatnog doprinosa, od kojih jednu plaća proračun. K tome, obra­čun takvog doprinosa na cijelu mirovinu, nije u duhu poreznih reformi.

4.TRAŽIMO HITNU KOREKCIJU NAČI­NA OBRAČUNA DRUGOG DOHOTKA ZA UMIROVLJENIKE:

-Da se, u duhu načina obračuna poreza na prvi dohodak za umirovljenike, odnosno poreza na mirovine, gdje se porezna stopa umanjuje za 50 posto te iznosi 12 posto, isti način obračuna primjenjuje i za drugi doho­dak umirovljenika, tj. za rad po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru.

Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tr­žišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

5.TRAŽIMO HITNO BRISANJE OGRA­NIČENJA PRAVA NA RAD DO POLA RADNOG VREMENA ZA KATEGORIJU PRIJE­VREMENIH STAROSNIH UMIROVLJENI­KA:

-U svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, potrebno je izbrisati pravo na rad bez uste- ge mirovine privremenim umirovljenicima.

Postojeće zakonsko ograničenje besmi­sleno je i u svjetlu podataka da su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više do­prinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. Potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odno­sa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene.

6.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE MINIMALNA MIROVINA:

-Umjesto postojećeg instituta najniže mirovine potrebno je uvesti minimalnu mi­rovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, a što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom niža od 1.500 kuna.

Minimalna mirovina je u većini europ­skih zemalja glavna prevencija i brana za­ustavljanju siromaštva. K tome, minimalna mirovina je jeftinija od troškova saniranja siromaštva, osobito u Hrvatskoj gdje sadaš­nja najniža mirovina pokriva samo 44 posto od iznosa nacionalne linije siromaštva za samačko domaćinstvo.

7.TRAŽIMO DA SE ŠTO ŽURNIJE UVE­DE TZV. NACIONALNA (SOCIJALNA MI­ROVINA):

-Za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no na na­čin da se u prvoj fazi ugradi socijalni krite­rij, a takva naknada za sigurnost u starosti isplaćuje iz proračuna.

Takva „mirovina" ne može biti viša od minimalne mirovine onih koji su svoje mi­rovine stekli radom i ispunjavanjem zakon­skih uvjeta. Takva socijalna naknada nije u ovisnosti o radu i doprinosima. Prema po­dacima EU-SILC-a, samo 64 posto stanov­nika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.

8.TRAŽIMO DA SE HITNO UVEDE NOVI MODEL OBITELJSKE MIROVINE:

-Na način da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.

Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po preminuću par­tnera ubrzo potonu u siromaštvo.