UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

P   i   t   a    j    t   e

NAZOVITE: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

POŠALJITE E-MAIL: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

 

Ja sam europska umirovljenica.*

Ja sam europski umirovljenik.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva sve umirovljenike i starije građane

da izađu na referendum i glasaju

ZA pristupanje Europskoj uniji.

Tko glasa protiv ili ne izađe na referendum, opredijelio se za ostanak Hrvatske na periferiji Europe.

►       VRIJEDNOSTI I STANDARDI: Europska unija ima brojne zajedničke         vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među koje spadaju i umirovljenici i starije osobe.

►    EKONOMSKI I POLITIČKI RAZVOJ: Članstvo u Europskoj uniji bit će   snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke         standarde vladavine prava i kvalitetnije propise, te više radnih mjesta, više plaće i dostatne održive mirovine!

►     BOLJI ŽIVOT: Kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja – donose i bolji život. Ako od skromne mirovine otputujete u Češku,    Poljsku, Slovačku… u neku od novoprimljenih članica Europske unije, vidjet ćete da   žive bolje, - i mladi i stari.

►     VIŠE MIROVINE: Udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih), udjel je oko 40-45 posto.

 

* Zajednički projekt Sindikata   umirovljenika Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

 

♦  KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU ♦

EUROPSKA UNIJA SE URUŠAVA? Točno je da se EU suočava s ogromnim rizicima globalne ekonomske i financijske recesije. Jednako je tako izvjesno da najveće i najmoćnije europske zemlje ulažu velike napore kako bi očuvali snažnu i zajedničku Europu. Valjda zato što je tako bolje!

EU ĆE PROPISATI ZAJEDNIČKI MIROVINSKI MODEL? Europska unija nema zajednički mirovinski model, iako ga kroz posljednjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive, a trenutno kroz tzv. zeleni odnosno bijeli dokument o mirovinama Sada se zajedničkom regulacijom pokrivaju sljedeća područja: prekogranična koordinacija mirovinskih prava za slučaj promjene zemlje stanovanja i rada; stvaranje internog tržišta i minimalnih standarda za mirovinsku štednju; minimalna zajamčena prava u slučaju nesolventnosti kompanija koje uplaćuju doprinose za mirovine te antidiskriminacijska pravila za sve mirovinske stupove (što je bitno osobito za žene).

EU ĆE ZABRANITI PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE? Poput većine europskih zemalja, Hrvatska se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom, pa nije čudno da EU preporučuje dulji rad za ostvarivanje pune starosne mirovine; da se visina mirovine vezuje uz godine radnog staža; da se „kažnjava“ prijevremeno umirovljenje, a nagrađuje rad dulji od dobi za starosnu mirovinu… No, sve to Hrvatska već ima u svojim zakonima, a preporuka ne znači i uvjetovanje! Naš Sabor će odlučivati.

EU JE NAREDILA PRIVATIZACIJU MIROVINSKIH FONDOVA? Netočno. Obavezna mirovinska štednja, tzv. dragi stup, zaživio je samo u novim članicama Unije, odnosno u tranzicijskim zemljama koje reformiraju mirovinske sustave pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Točno je da EU u svojim najnovijim dokumentima o mirovinama preporučuje uvođenje i dodatnih, privatnih, stupova mirovinske štednje, a to Hrvatska već ima, samo što može razviti kvalitetniji drugi mirovinski stup, jer je postojeći nepovoljan za radnike (osobito za zaposlene žene). Dapače, većina »starih« članica Europske Unije ne poznaje sustav obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugi mirovinski stup, već samo dobrovoljnu štednju (treći stup).

EU ĆE TRAŽITI USKLAĐIVANJE MIROVINSKOG SUSTAVA? Hrvatska neće imati puno posla oko usklađivanja mirovinskog sustava s europskim pravili­ma. Naime, kad je o mirovinskom sustavu riječ, Europi je najvažnije da je sustav pojedine zemlje usklađen s Europom u segmentu isplate mirovina, što je Hrvatska već osigurala. Međutim, mi sami tražimo reformu mirovinskog sustava, na način da se posebne „mirovine“ izdvoje iz javnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti temeljenog na radu. Borit ćemo se kako bi se očuvalo usklađivanje mirovina i s rastom plaća, kako bi žene dobile kompenzaciju za skrb o djeci i obitelji……

2012. –   EUROPSKA GODINA AKTIVNOG STARENJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

 

 Na starenje treba gledati kao na bogatstvo, a ne kao na teret. Generacija   koja je izgradila Europu zaslužuje da se koristi gospodarskim tehnološkim   napretkom koji je omogućila: pravo na dostojanstvo i zarađenu mirovinu, pravo   na neograničeni rad, pravo na aktivnost u starosti, pravo na sudjelovanje u   odlučivanju, pravo na cjeloživotno učenje i usavršavanje, pravo na   međugeneracijsku solidarnost…