UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Sve više banaka obavještava korisnike o ustegama iz mirovinskih primanja

     Nakon trogodišnje borbe, SUH se 2015. godine izborio kod Upravnog vije­ća HZMO-a za obavještavanje korisnika o ovrhama iz mirovinskih prima­nja, ali sve banke i dalje ne poštuju da u mjesečnu obavijest o mirovini uključe i detalje o ovrhama koje provode. lako predstavnica SUH-a na svakoj sjednici Upravnog vijeća HZMO-a upozorava na tu činjenicu, sedam banaka i dalje ignorira zahtjeve HZMO-a. U pitanju su Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d., Raiffeisenbanka d.d., Sberbanka d.d., Societe Genera­le - Splitska banka d.d., Partner banka d.d. i Primorska banka d.d. koje time krše ustavno pravo na informiranje korisnika mirovina.

     Kako navode iz HZMO-a, očekuje se da će navedene banke započeti obav­ještavati korisnike u najkraćem mogućem roku.

     Svota prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj - kolovoz 2015. iznosila je 5.693,00 kune te se primjenjuje od siječnja 2016. pri izračunu dijela mirovinskog primanja izuze­tih od ovrhe. Od 1. siječnja 2017. za izračun dijela mirovinskih primanja izuzetih od ovrhe koristit će se svota prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama RH u iznosu od 5.664,00 kn.