UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Usklađivanje za sve mirovine - izjednačeno!

 

     Na sjednici održanoj 9. prosinca 2016. Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju radi izjednačavanja mirovina prema općem propisu i prema posebnim propisima pri usklađivanju mirovina prema svakoj budućoj aktualnoj vrijednosti mirovine. Ovim izmjenama ukida se institut raz­dvajanja mirovine prema kojem su se mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima raz­dvajale na dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja, koji se finan­cira iz doprinosa, i na dio mirovine pri­padajuće prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz državnog proračuna.

     Tako se izjednačava usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima, tj. izjednačuje se aktualna vrijednost mirovine neovisno o tome je li mirovina, odnosno mirovin­sko primanje ostvareno prema općem propisu ili prema posebnom propisu. Hrvatski zavod za mirovinsko osigura­nje donijet će, po službenoj dužnosti, najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, nova rješenja o jedinstvenoj svoti mirovine.

     Praćenje visine sredstava potrebnih za isplatu mirovina i mirovinskih prima­nja ostvarenih prema posebnom propi­su utvrdit će se posebnim pravilnikom koji će u roku od tri mjeseca donijeti ministar nadležan za mirovinski sustav te će se na taj način osigurati jasan uvid u visinu sredstava potrebnih za namirenje prava svake pojedine kate­gorije korisnika mirovine prema poseb­nom propisu.

SUH je u svojem programu poticao takvu odluku već dulje vrijeme, držeći da svi umirovljenici trebaju imati pravo na jednaki način usklađivanja mirovina.