UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PRODULJENJE VOZAČKIH DOZVOLA

Pohlepa i profit protiv umirovljenika

Piše: Ana Kuzmanić

     Nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova na javno savjetovanje 22. prosinca 2016. godine uputio Nacrt pri­jedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cesta­ma, u koji se ponovno želi ugraditi diskriminirajuća odredba o obaveznom liječničkom pregledu za vozače starije od 65 godi­na prilikom produženja vozačke dozvole, Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske odmah je istoga mjeseca podnio je pritužbu pučkoj pravobraniteljici te se zajedničkim komentarima s Maticom umirovljenika, uključio u online javno savjetovanje.

     DOPIS MINISTRU KUJUNDŽIĆU: Inicijativa o uvođenju obaveznog liječničkog pregleda stigla je upravo iz Minis­tarstva zdravstva, što je po prvi put javno potvrdilo i Minis­tarstvo unutarnjih poslova u komentarima na javno savje­tovanje. Zbog toga je SUH 25. siječnja 2017. godine uputio dopis ministru zdravstva Milanu Kujundžiću u kojem ga poziva da povuče inicijativu za uvođenje oba­veznog liječničkog pregleda za starije od 65 godina, te da pokaže kako je na strani socijalne osjetljivost, a ne profi­ta. Kako je SUH više puta ustvrdio, riječ je o interesima lobija medicine rada čiji je primarni motiv zarada, a ne „suzbijanje povećane opasnosti na cestama”, jer umirovlje­nici to nisu.

„Javni sigurnosni aspekt" ili profit?

     Zahtjevi SUH-a podržani su od strane javnosti i medija što dokazuje poveći broj objava upravo posvećen toj problematici, preko stotinu komentara na Nacrt prijedloga, kao i interes puč­ke pravobraniteljice, ali MUP ne odustaje od svojih diskrimina- tornih prijedloga. Naime, 31. siječnja 2017. godine objavljeno je izvješće o provedenom javnom savjetovanju gdje se kraj pojedinih komentara MUP uopće ne osvrće na napisano, već su u pitanju copy/paste komentari. Osim kada je u pitanju komentar   Hrvatske liječničke komore, koja je uz neke lobije iz Ministarstvo zdravstva predlagatelj uvođenja liječničkog pre­gleda za starije od 65. godina.

     „Hrvatska liječnička komora se u pogledu predloženih mogućih opcija zalaže za one opcije koje predviđaju normativ­no rješenje u segmentu sposobnosti upravljanja vozilom. Ima­jući u vidu iznimnu važnost ove problematike smatramo potrebnim ponovno uvesti obvezne zdravstvene preglede pri­likom produljenja vozačke dozvole nakon 65. godine života vozača, koji su ukinuti člankom 8. Zakona o izmjenama i dopu­nama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine” br. 64/15). Smatramo da bi se time ponovno usposta­vio dodatni kontrolni mehanizam nadzora nad zdravstvenom sposobnošću za upravljanje motornim vozilom, od kojeg mehanizma se previše lako odustalo uz tadašnje obrazloženje kako se radilo o prekomjernom teretu za građane, potpuno pritom zanemarujući javni sigurnosni aspekt ovog važnog pitanja”, stoji u njihovom komentaru na koji MUP odgovara: „Riječ je o kvalitetnom prijedlogu, kojega bi trebalo dodatno razmotriti i, ukoliko bude prihvaćen, osigurati tehničke i druge preduvjete za primjenu takvog sustava upozoravanja pacijenta-vozača”.

Copy/paste „notorne činjenice”

     Sve osobe koje su istaknule problematiku uvođenja obavez­nog liječničkog pregleda za starije od 65 godina, dobile su jednak odgovor, bez obzira na navedene činjenice. MUP je redom kopi­rao: „Što se tiče obaveze obavljanja liječničkog pregleda prilikom produženja valjanosti vozačke dozvole, nakon navršene 65. godi­ne života, možemo istaknuti da je riječ o obavezi koju zagovaraju i Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora, koju prav­daju notornom činjenicom da s godinama (i tu je upravo 65. godi­na života uzeta kao granica) dolazi do promjena u zdravstvenom stanju i sposobnostima ljudskog organizma, što bi kod vozačke populacije trebalo redovito kontrolirati, barem prilikom produženja valjanosti vozačke dozvole. Također, sukladno našim statističkim podacima, vozači stariji od 65 godina uzrokuju preko 70 posto prometnih nesreća u kojima sudjeluju, tako da se itekako može govoriti o njihovoj povećanoj rizičnosti, bez obzira na, eventualni, manji broj prijeđenih kilometara”. Iako    MUP navodi kako vozači stariji od 65 godina uzrokuju preko 70% prometnih nesreća u koji­ma sudjeluju, nejasno je odakle takvi statistički podaci jer oni dostupni, iz 2015. godine, kao i 2014., govore suprotno.    Naime, starije osobe uzrokuju samo 10 posto prometnih nesreća, a k tome niti u jednom slučaju nije utvrđeno da je starost, a ne neka bolest, uzrokom nesreće.

Što je dobrovoljno po MUP-u?

     Na komentar SUH-a u kojem se upozorava kako u Zakonu o sigurnosti na cestama postoji odredba kojom je liječnik dužan upozoriti na promjenu zdravstvenog stanja vozača, bez obzira na njegovu dob, MUP uz copy/paste tekst dodaje i idući dio:

     „Točno je da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama već propisano da ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku lije­čenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište odnosno privremeno ili stalno boravište, koja će takvog vozača uputiti na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled. Ovdje se radi o izvan­rednom nadzornom liječničkom pregledu, koji nije ovisan o dobi vozača, već o njegovom zdravstvenom stanju. Liječnički pre­gled koji bi se obavljao prilikom produženja valjanosti vozačke dozvole bio bi redovni zdravstveni pregled, koji bi, u svojoj biti, zapravo bio dobrovoljan”.

     U prijevodu, dobrovoljni pregled je u stvarnosti - obvezni pre­gled, jer postaje uvjet za produljenje vozačke dozvole, što poka­zuje MUP-ov idući komentar na konstataciju građana u javnoj raspravi kako bi takav trošak bio prevelik za osiromašene starije osobe. „Podvrgavanje liječničkom pregledu prilikom produženja vozačke dozvole nakon navršene 65. godine života i posljedične materijalne troškove vezane za taj pregled ne smatramo diskriminatornim niti prevelikim teretom. Produženje vozačke dozvole nakon navršene 65. godine života nije nešto što je vozač dužan učiniti, ali ukoliko želi treba se podvrgnuti liječničkom pregledu i dokazati da je zdravstveno sposoban za upravljanje motornim vozilom.     Smatramo da je najlogičnije i najpoštenije rješenje da trošak takvog pregleda snosi vozač koji želi produžiti valjanost vozačke dozvole. Ministarstvo unutarnjih poslova ne može na sebe preuzeti teret snošenja materijalnih troškova kojima su izlo­ženi vozači, pa tako niti troškova njihovih liječničkih pregleda. Staviti taj trošak na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu­ranje također ne smatramo primjerenim, jer se iz sustava zdrav­stvenog osiguranja pokrivaju, u prvom redu, troškovi liječenja osiguranika i ostali vezani troškovi”, stoji u objašnjenju.

Vidim te prvi put

     Do dodatnih troškova ne bi ni došlo da se ne uvodi ovakva odredba, a automatski se i ne bi starije osobe dovelo u poziciju što će se ovim potezom i napraviti jer 500 kuna za bilo koju osobu, a pogotovo stariju osobu nije mali trošak.

 

I što je najluđe u svemu: kako ministarstva zdravstva i unu­tarnjih poslova mogu tvrditi da je za ocjenu zdravstvene sposobnosti starijeg vozača kompetentniji liječnik medicine rada koji ga vidi po prvi put (i za novce mu potpisuje potvr­du), nego li njegov liječnik opće prakse koji zna od čega boluje i koju terapiju prima?! Zašto onda u gotovo svim europskim zemljama upravo takvi liječnici izdaju (besplat­ne) potvrde kod produljenja vozačke, ali samo iza 70. godi­ne starosti?

 

SUH još jednom poziva na razum i socijalnu osjetljivost predlagatelja zakona, ali osobe iz medicinske struke kojima ne bi primarni motiv trebao biti profit, što je ovdje slučaj. Umirovlje­nici i starije osobe su se već jednom izborile protiv uvođenja diskriminatornih odredbi koje ih guraju na margine društva pa će se izboriti i opet. Ako ne u Hrvatskoj koja ovakvim prijedlo­zima diskriminira starije, onda u Europi.