UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Stajališta SUH-a o predstojećim parlamentarnim izborima:

Glas onima koji nas vole

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)

usvojio je 16. svibnja 2011. Platformu o načelima, modelima i pravima umirovljenika u Republici Hrvatskoj kao osnovu za razgovore s parlamentarnim strankama uoči predstojećih izbora. Platforma, sa 27 stajališta glede  ekonomskog, socijalnog te zdravstvenog položaju umirovljenika, objavljena je na web stranici

www.suh.hr i u Glasilu SUH-a te upućena u podružnice.

 

Prijedlog za razgovor je upućen, zajedno s Platformom, slijedećim političkim strankama: HDZ, SDP, HNS, HSU, HSS i Hrvatskim laburistima.

 

Predstavnici SUH-a do sada su obavili razgovore s predsjednicima/rukovodstvima SDP-a, HNS-a, HSU i Hrvatskih laburista, dobivši njihova očitovanja o zahtjevima SUH-a te stranačkim programima od interesa za umirovljenike i radnike. Pisano očitovanje naknadno je stiglo samo od Hrvatskih laburista i dostavlja se u sve podružnice SUH-a.

 

Čelnici svih političkih stranaka s kojima su vođeni razgovori iskazali su interes za položaj umirovljenika, te naglasili da bi pobjedom na izborima zadržali barem dosegnutu razinu prava. Nadalje, svi su iskazali opredjeljenje za hitno izdvajanje posebnih sustava iz općeg mirovinskog sustava te ukidanje povlaštenih mirovina. Kad je riječ o drugom mirovinskom stupu, stranke Kukuriku koalicije ga misle jačati i povećavati doprinose, no ostaje dvojba bi li to bilo na uštrb prvoga stupa, što nije slučaj s Laburistima koji traže duboku reformu stupa privatne mirovinske štednje. Niti jedna od stranaka nije iskazala senzibiliziranost za diskriminiran položaj žena u mirovini.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske razdoblje od protekla dva mandata sadašnje koalicije na vlasti na čelu s HDZ-om ne može ocijeniti vremenom koje je pogodovalo umirovljenicima, već i zbog dva neprimjerena, nepotrebna i štetna poteza: uvođenja tzv. kriznog poreza i zamrzavanja mirovina, ali i zbog bujanja tzv. posebnih odnosno povlaštenih mirovina. Potrebno je, međutim, napomenuti da je u istom razdoblju postignuta relativno dobra komunikacija s Vladom i njezinim institucijama te je predstavnicima umirovljenika omogućeno zastupanje umirovljeničkih stajališta i prijedloga kroz različite oblike dijaloga. Ti su prijedlozi razmatrani su s odgovarajućom ozbiljnošću, a višekratno su prihvaćene i bitne korekcije i promjene u odnosu na  prvotno predložena rješenja Vlade (npr. dodatak od 4 do 27% za nove umirovljenike; postupna penalizacija prijevremenih mirovina; ulazak dodatka u osnovicu mirovine; produljenje roka za podizanje dobi za umirovljenje za žene; mogućnost prijelaza iz drugog u prvi stup za neke kategorije radnika; jednokratno primanje u iznosu od 145,00 kn do konca 2011. g. umirovljenicima čija mirovina iznosi do 3.200,00 kn uključujući dodatak na mirovinu, nastavak otplate duga itd.).

SUH je sindikat, a ne politička stranka, te će u borbi za interese starijih i umirovljenih radnika i dalje surađivati sa sindikatima aktivnih radnika, osobito sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, čiji je član. Zatim, po naravi svoje pozicije, SUH će po pitanju mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih prava nastaviti voditi dijalog s vladom i vladinim institucijama, neovisno o tome koje će ih stranke činiti. Neosporna je želja  SUH-a da na izborima pobijede stranke koje će znati kvalitetno i socijalno osjetljivo upravljati zemljom.

 

Temeljem takvih polazišta,

Sindikat umirovljenika Hrvatskepoziva svoje članove i sve umirovljenike i starije osobe:

 

 

 

  • da u nedjelju, 4. prosinca 2011., obavezno izađu na parlamentarne izbore

 

 

  • da paze kako se njihovi glasovi ne bi raspršili na male i prigodno osnovane stranke

 

 

  • da glasaju za one političke stranke
    1. koje će prepoznati kao socijalno osjetljive i odgovorne po pitanjima od interesa za umirovljenike i starije osobe

 

 

  • da se prigodom izbora rukovode programima i istupima predstavnika stranaka tijekom kampanje, znajući pri tome da su  najvažniji zahtjevi SUH-a:

 

 

  • Ukidanje dvostrukog mirovinskog sustava - jednog s povlasticama za političku elitu i slične, a drugoga s ograničenjem prava iz rada ostalih zaposlenika – te uspostava jedinstvenog sustava mirovinskog osiguranja za sve zaposlene;

 

  • Izdvajanje iz općeg mirovinskog fonda svih davanja koja nisu zasnovana na radu i plaćanju  doprinosa.

 

  • Temeljno preispitivanje i reforma drugog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje (među inim, tako su obveznici uplate poslodavci i zaposleni, a ne samo radnici);

 

  • Hitno odmrzavanje mirovina i redovito usklađivanje mirovina s rastom plaća (odnosno s rastom cijena i troškova života kad nema porasta plaća);

 

  • Uvođenje 40 godina mirovinskog staža kao uvjeta za punu starosnu mirovinu neovisno o dobi;

 

  • Uvođenje minimalne mirovine u visini 60% od medijana plaće u RH (što je ekvivalent EU granici ulaska u zonu rizika od siromaštva) za osiguranike s 35 godina radnog staža(trenutno iznosi oko 2.650 kuna)  itd.

 


 

 

* Stajališta su usvojena na 7. sjednici Glavnog odbora SUH-a održanoj 17.11. 2011.