UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

 

Umirovljenici, nagovorite i svoju djecu i unuke da budu osigurani kod HZZO-a, jer ćemo samo tako obraniti državni solidarni sustav dopunskog osiguranja!

 

Starima pristup zabranjen?

Piše: Ana Kuzmanić

     „Zbog sve češćih posjeta liječniku, a i broja lijekova koje u posljednje vrijeme moram uzimati, željela sam ugovoriti policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Iako su mi već prije na raz­nim mjestima poput banke i pošte nudili mogućnost ugovaranja, nisam imala potrebu za tim do sada, jer sam izračunala da za dva moja odlaska doktoru godišnje bolje platiti po deset kuna participaciju. I odjednom sam se neugodno iznenadila kada sam shvatila da je cijena za moje godine skočila drastično u odnosu na prošlu godinu kada sam imala 64 godine”, govori nam Sanja, odnedavna umirovljenica koja, kao i velik broj umirovljenika, želi osigurati nešto jeftinije zdravstvene usluge uz pomoć dopun­skog osiguranja. Umirovljenica Sanja je proučila sve osiguravateljske i ine tvrtke i shvatila kako nude različite pakete usluga po različitim cijenama, i to prema dobnim skupinama.

Zar se stvarno diskriminiraju stariji od 65 godina?

     Zašto baš odabrati dopunsko osiguranje kod nas? Na pet godišnjih uplata jedna godina gratis Gratis drugo liječničko miš­ljenje! Mjesečna premija za 70 kuna bez obzira na dob osigura- nika! - samo su neki od slogana osiguravateljskih tvrtki kod kojih možete kupiti policu dopunskog osiguranja, a gotovo da zvuče kao reklame s televizije s puno uskličnika, koje vam prodaju raz­norazne proizvode. Ipak, ovi oglasi su nešto „opasniji” jer, koliko god zvučalo nevjerojatno, kupujete si zdravlje, odnosno bolju zdravstvenu zaštitu.

     Iako smo vjerojatno svi nadživjeli iluzije o tome kako bi u soci­jalnoj i solidarnoj državi zdravstvena zaštita trebala biti jednako dostupna svima, i dalje branimo očekivanja kako bi upravo najugro­ženije skupine društva trebale najmanje izdvajati za npr. lijekove. Sjetimo se kako smo početkom 2015. godine slušali najavu o pos­kupljenju police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, a vladajući su nas uvjeravali kako 19 kuna i nije neki trošak jer „nema alternative” za spas zdravstvenog sektora.      Vlastodršci su ponovno kreirali politike iz vlastite perspektive, punih želudaca i džepova, zaboravljajući na činjenicu da većinu korisnika te police čine umirovljenici čije su mirovine mizerne i ispod granice ljudskog dostojanstva, ali koji ipak svaki mjesec vrijedno izdvajaju minimal­no 70 kuna kako bi si donekle olakšali troškove.

     S obzirom na to da danas gotovo svugdje možete ugovoriti dopunsko zdravstveno osiguranje, gotovo kao da kupujete kruh, provjerili smo za čitatelje Glasa umirovljenika što nude pojedine osiguravateljske tvrtke za policu dopunskog zdravstvenog osigu­ranja, za koliku cijenu te varira li ona u odnosu na životnu dob.

Zaštita života i zdravlja - ne i za stare!

     Unatoč tome što gotovo sve tvrtke imaju sličan paket usluga - poput pokrivanja troškova participacija u obaveznom zdravstve­nom osiguranju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za specijalističke preglede, dijagnostiku, laboratorijske pretrage, za fizikalnu terapiju, usluge dentalne medicine, bolničko liječenje, izdavanje lijekova na recept - cijena usluge varira ovisno o životnoj dobi, osim kod HZZO-a koji nudi svim osiguranicima od 18 godina nadalje jedin­stvenu cijenu od 70 kuna mjesečno. No, tu sličnosti prestaju. Iako je cjenovno ista kao polica HZZO-a, polica Generali osiguranja ne pruža mogućnost osiguranja za osobe stari­je od 65 godina iako „promiču jedna­kost u cijenama”. Iako se Merkur osi­guranje prsi kako „želi pružiti klijenti­ma sigurnost u svim područjima potre­be za zaštitom života i zdravlja”, nude osiguranje samo za osobe do 65 godi­na. Ostale, pak, osiguravajuće tvrtke slijede logiku - raste broj godina, raste i cijena police dopunskog osiguranja.

     Primjerice ako imate do 40 godina i želite uzeti policu dopun­skog osiguranja u Allianzu ćete mjesečno izdvojiti 45 kuna (za uključenu listu B lijekova 65 kuna), ako imate do 60 godina cije­na police će pak biti 65 kuna (za B listu 95 kuna), a ako ste stariji, onda ćete morati mjesečno izdvojiti čak 170 kuna (za B listu 250 kuna). Ali, to nije sve! Ako uzmete Allianz policu mož­ete paralelno skupljati MultiPlusCard bodove kao u Konzumu, Tisku i na svim Agrokorovim prodajnim mjestima.

UNIQUA osiguranje uz „klasične” usluge uključene u dopun­sko zdravstveno osiguranje nudi gratis drugo liječničko mišljenje u prvoj godini osiguranja, uključenu B listu lijekova te liječenje u inozemstvu uz odobrenje HZZO-a i to „samo” po cijeni od 122 kune mjesečno za osobe starije od 65 godina, a za one mlađe - za samo 65 kuna. Nešto jeftinije osiguranje za starije od 65 godina akcijska je ponuda Croatia osiguranja i to za 89 kuna mjesečno, a za mlađe od 65 godina tek 67 kuna. „Prednost” Cro- atia osiguranja jest što svoju policu možete kupiti i u Zagrebač­kog banci, Privrednoj banci, ali i Hrvatskoj pošti. No, kako je to većinska hrvatska tvrtka, te trenutno u promotivnoj kampanji, pitanje je koliko će dugo vrijediti ova ponuda.

Kao navlakuše s televizije

     Kratko analizirajuće police dopunskog zdravstvenog osigura­nja koje nude različite osiguravajuće tvrtke dolazimo do zaključ­ka kako one cjenovno najviše variraju za osobe starije od 65 godina, dok lista usluga i nije toliko različita. Razlikuju se samo „dodatne” pogodnosti koje podsjećaju na reklamne „navlakuše” s televizije. Iako pojedine društvene skupine imaju besplatno dopunsko osiguranje pri državnom HZZO-u (100-postotni invali­di, darivatelji organa, darivatelji krvi, redoviti učenici i studenti), ostaje činjenica kako su i dalje oni najugroženiji na udaru. „Soci­jalna” mjera, odnosno cenzus za oslobađanje plaćanja dopun­skog osiguranja, može se nazvati sramotnim, jer se cenzusi nisu mijenjali od 2004. godine te iznose za samca 1.939 kuna, a čla­na obitelji 1.516 kuna. To je valjda linija siromašna po receptu banko-osiguravatelja.

     Sama činjenica da je dopunsko zdravstveno osiguranje još jedna roba na tržištu, roba teško dostupna najugroženijima, govori nam kako država gubi socijalnu dimenziju te kako je čitav zdravstveni sustav na korak do privatizacije. Zato zaključimo glasno i jasno: umirovljenici, nagovorite i svoju djecu i unuke da budu osigurani kod HZZO-a, jer ćemo samo tako obraniti držav­ni solidarni sustav dopunskog osiguranja!