UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH PIŠE MINISTRIMA I PREMIJERU

Marićevi klipovi radu umirovljenika

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je 30. studenoga 2016. godine premijeru Andreju Plenkoviću te trojici ministara (ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i miro­vinskog sustava Tomislav Čorić i ministar zdravstva Milan Kujundžić) uputio prijedloge glede rada umirovljenika s inicijativom za izmje­ne Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima.

     Svoje direktno obraćanje Sindikat je objasnio time što najvećim umirovljeničkim udrugama već godi­nu dana nije omogućen socijalni dijalog zbog prekida djelovanja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, pa su prinuđene na ovaj način poslati svoje prijedloge izmjena Prijedloga Zakona o izmje­nama i dopunama Zakona o doprino­sima u okviru porezne reforme.

     „Hrvatski umirovljenici imaju najni­že relativne mirovine (udjel prosječ­ne mirovine u prosječnoj plaći) od svih zemalja u okruženju (Hrvatska 39 posto; BIH 44 posto; Srbija 47 posto; Crna Gora 57 posto; Slovenija 58 posto; 60 posto Makedonija), te su peti na ljestvici najsiromašnijih starijih građana u Europskoj uniji, jer je svaka treća osoba starija od 65 godina siromašna. U takvim uvjeti­ma, osobito kad je prosječna mirovi­na od 2.251,54 kuna nedostatna za puko preživljavanje, a u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina najniža je u EU i iznosi tek 37 posto, hrvatski su umirovljenici sa zadovoljstvom doče­kali programsko opredjeljenje HDZ-a i nove Vlade da se omogući i stimuli­ra povrat na tržište rada onima koji to mogu i žele.

     Čini se da su to bila preuranjena očekivanja i netočna obećanja, jer je time i ova Vlada nastavila smjer kojim je krenula prethodna vlada, koja je najavila konačni odmak od socijalističkog otpora pravu na rad i umirovljenika bez obustave mirovi­ne, zapravo to omogućila samo oni­ma koji su ostvarili tzv. starosnu mirovinu (prosječno 30 godina rad­nog staža), dok je isto pravo zanije­kala prijevremenim starosnim umirovljenicima koji su za stjecanje svoje mirovine prosječno odradili i uplatili oko 37 godina radnog staža.”, piše u uvodu prijedloga.

Diskriminacija diskriminiranih

     „Ova Vlada nesporno nastavlja takav diskriminacijski hod prethodne vlade, postavljajući nove prepreke za rad umirovljenika, ovaj puta kroz stjecanje drugog dohotka. Tako, umjesto da se prednost da radu ispred socijalne potpore, ova Vlada je spremna ograničiti rad umirovlje­nika kroz stjecanje drugog dohotka i preusmjeriti siromašne hrvatske umirovljenike na državne jasle soci­jalne potpore.

     Kako bi se to izbjeglo, umirovlje­ničke udruge očekuju od ove Vlade da što hitnije bezuvjetno pravo na radni odnos do pola radnog vremena omogući i prijevremenim starosnim umirovljenicima izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

     Međutim, ono što je „sveobuhvat­nom” poreznom reformom obrazlo­ženo (Prijedlog Zakona o izmjena­ma i dopunama Zakona o doprinosi­ma), kao „ukidanje iznimaka od pla­ćanja doprinosa umirovljenicima zbog sprječavanja porezne evazije i ukidanja neopravdane prednosti umirovljenika na tržištu povreme­nog rada u odnosu na druge radni­ke”, zapravo je hrvatskim jezikom prevedeno puka diskriminacija sta­rijih građana. Hrvatska je po među­narodnim indeksima starenja poz­nata kao zemlja koja ne voli svoje stare i gura ih u siromaštvo, osobito stoga što ima najniže udjele rada starijih radnika.    Treba napomenuti kako starije osobe nisu konkurenci­ja mladima na tržištu rada, jer imaju posve drukčije vještine i znanja zbog kojih su bivali angažirani, a sada će se i ta mogućnost povre­menog rada suziti.

     Ova je Vlada, naime, i umirovlje­nicima koji privređuju drugi dohodak odlučila uvesti obvezatno plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstve­no osiguranje, te poreza od 24 pos­to. Neshvatljivo je takvo dvostruko nametanje doprinosa, i to, kad je riječ o mirovinskom doprinosu, kate­goriji građana koji su već ostvarili mirovinu. Druge europske zemlje rad umirovljenika reguliraju graničnim iznosima zarade ili poreznim razre­dima. Još je neshvatljivija nedosljed­nost koja nalikuje na kažnjavanje rada umirovljenika, jer se za prvi dohodak računa porezna stopa s umanjenjem od 50 posto, a ovdje u cijelosti.”, navodi SUH.

Nedosljedno dupliranje poreza

     No, kad je ova Vlada već naumila uvesti mirovinski doprinos u 50-pos- totnom iznosu baš svim kategorija­ma radnika po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, pa i umirovljeni­cima, nikako nema logike da uvodi dvostruki zdravstveni doprinos ijed­nom umirovljeniku, a dvostruko bi ga plaćali svi umirovljenici koji bi dodatno povremeno radili. Naime, još 1.1.2009. godine uveden je spor­ni dodatni zdravstveni doprinos kojim se s jedan posto bruto mirovi­ne teretilo umirovljenike čija je mje­sečna mirovina iznosila mane od prosječne neto plaće za prethodnu godinu, te s tri posto umirovljenike s mirovinama većim od iste (trenutno 5.711 kuna), pri čemu država snosi u cijelosti doprinos od jedan posto (iako nije izvjesno da ga i uplaćuje u zdravstvenu riznicu). Nešto manje od 40.000 umirovljenika uredno pla­ća dodatni zdravstveni doprinos, iako su tijekom radnoga vijeka do mirovine zaradili zdravstveno osigu­ranje, te plaćaju i dopunsko osigura­nje. Sada bi ti isti trebali platiti još jedan zdravstveni doprinos, što je apsolutno diskriminirajuće i neosno­vano.”

     Stoga je Sindikat umirovljenika Hrvatske predložio je da se umirovljenicima koji privrede drugi dohodak, porezna stopa računa u vrijednosti od 50 posto pune porez­ne stope za drugi dohodak od 24 posto, kao što je, s istim umanje­njem, utvrđena obveza poreza za prvi dohodak od nesamostalnog rada ili mirovine, te da se bezuvjet­no briše institut dodatnog zdrav­stvenog doprinosa za umirovljenike od 1 i 3 posto, kao neprimjerenog dvostrukog terećenja. Kao što je poznato, gospodin ministar je otklo­nio sve prijedloge amandmana, pa čak i one svoga koalicijskog partne­ra Mosta.

 

KONAČNO! USKORO NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

     Nakon godinu dana blokade, konačno će se obnoviti rad Nacionalnog vijeća, savjetodavnog tijela Vlade RH, u kojem će dvije najveće umirovljeničke udru­ge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, imati sva­ki po tri redovita člana. Naime, nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sus­tava je 6. prosinca dostavilo konačni prijedlog sporazuma o osnivanju Nacio­nalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, u koji su ugrađeni i prijedlozi SUH-a.