UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PLATFORMA


Sindikata umirovljenika Hrvatske:
Načela, modeli i prava umirovljenika

Temeljem odluke Glavnog odbora Sindikata umirovljenika (SUH), Predsjedništvo GO donosi sljedećU platformu o načelima, modelima i pravima umirovljenika u Republici Hrvatskoj, kao osnovu za razgovore s parlamentarnim strankama uoči predstojećih izbora.

 

1.  Temelj mirovinskog sustava mora biti jedinstven javni i obvezatan prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u formi obvezatnih doprinosa uplaćenih od strane poslodavaca i radnika;

2. Potrebno je izdvojiti sva posebna mirovinskih prava iz sustava/proračuna međugeneracijske solidarnosti;

3. a) Neophodan je djelotvorni nadzor te brzo sankcioniranje neplaćanja, uz kaznenu odgovornost za sve koji ne uplaćuju doprinose za mirovinskog osiguranja;

 


    b) Potrebno je razviti strategije i politike detekcije i sankcioniranja porezne avazije u privatnom sektoru - prijavom radnika na lažne minimalna plaće;

4. Tražimo utvrđivanje iznosa minimalne uplate doprinosa za punu satnicu na osnovi minimalne plaće; te ukidanje najviše osnovice za uplatu doprinosa;

5. Kao uvjet za starosno umirovljenje, uz dob i radni staža od 15 godina, treba uvesti i 40 godina mirovinskog staža osiguranja bez uvjeta dobi;

6. Potrebno je odmah provesti revalorizaciju prve aktualne vrijednosti mirovine /AVM/, na osnovi odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine, te uz eventualno obračunavanje novog duga umirovljenicima s te osnove;

7. Umanjenja za prijevremeno umirovljenje ukidaju se po stjecanju pune starosne dobi proporcionalno ostvarenom radnom stažu;

8. Hitno se deblokira usklađivanje mirovina; zaustavlja se pad realnih mirovina pravednijim usklađivanjem rasta mirovina s rastom plaća.

9. a) Tzv. "novi" umirovljenici izjednačuju se sa "starima", na način da se dodatak odmah ugradi u osnovicu mirovine (i oporezuje);

 


b) Uvodi se dodatak i za osiguranike koji su u trenutku uvođenja reforme imali između 40 i 50 godina, a opredijelili su se i za kapitaliziranu štednju u 2. stupu te izjednačuje s osnovicom;

10. Za tzv. radni staž - od 40 godina (odnosno sukcesivno za žene), uz stjecanje dobnog uvjeta, jamči se mirovina u visini od 65 posto zarađene prosječne plaće;

11. Smanjivanje rodno uvjetovanih razlika između mirovina žena i muškaraca, uvođenjem kompenzacijskih instrumenata za npr. u vidu dodatak ili pridodanog staža za obiteljsku skrb odnosno za odgoj i skrb djece;

12. Reformira se drugi mirovinski stup iz obvezatnog u dobrovoljni, uz mogućnost istupa i prijelaza u prvi stup (alternativa: privremeno suspendiranje drugog stupa);

13. Obveznici uplate u drugi mirovinski stup su, temeljem kolektivnog pregovaranja ili zakona, radnici i poslodavci;

14. U drugom i trećem stupu izjednačavaju načini izračuna za žene i muškarce, na bazi prosječne očekivane životne dobi;

15. Smanjuju se troškova upravljanja drugim stupom;

16. Uvode se predstavnika radnika i umirovljenika te poslodavaca (koji također postaju obveznici plaćanja) u nadzorna tijela fondova drugoga stupa;

17. Ne povećava se visina doprinosa u drugi stup do oporavka ekonomije i postizanja odnosa od najmanje 1 umirovljenika na 1.5 zaposlenih, a i tada ne na uštrb prvog stupa međugeneracijske solidarnosti;

18. Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem mirovinskom stupu, ali po prijelazu na dobrovoljni – i u drugom stupu, stimulira se različitim olakšicama u korist poslodavaca i radnika, te se potiče njezino uređivanje kolektivnih ugovorima;

19. Uvode se tzv. socijalne „ mirovine“ iz javnog proračuna - za sve starije od 65 godina bez prihoda, te s propisanim imovinskim uvjetima;

20. Donji cenzus za različita mirovinska, socijalna i zdravstvena prava, te za oporezivanje mirovina utvrđuje se u visini od 60% medijana plaće, što predstavlja EU granicu za ulaz u zonu rizika od siromaštva;

21. U zdravstvenu reformu nužno je ugraditi socijalni model utemeljen na solidarnosti i financijskoj stabilnosti.zdravstvene zaštite, koji zagovara da zdravlje nije obična tržna roba, već javno dobro dostupno svima, neovisno o ekonomskom, socijalnom i inom statusu;

22. Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite, kojom se treba rješavati do 80% zdravstvenih potreba građana, u ambulantama, radom u obiteljima i u lokalnoj zajednici, provođenjem kućnog liječenja, kućni

 

posjeta, zdravstvene njege itd. – od osobite je važnosti;

23. Osigurati dostupnost svih potrebnih lijekova te definiranje osnovnog paketa zdravstvenih usluga. Reorganizirati korištenje kapaciteta više razine zdravstvene djelatnosti i prilagoditi njihov rad pacijentima.

24. Jačanje preventive zdravlja na radu i općenito je nužno, kako bi se smanjio neshvatljivo visok udjel umirovljenika invalida koji u ukupnom broju

 

umirovljenika od 1. 207. 192 čine 27 posto.

25. Osobito je hitno uvođenje posebnih programa za dostojanstveni kraj života (palijativna skrb, hospiciji) kao sastavnoga djela sustava zdravstvene zaštite, a ne kao briga udruga civilnog društva i volontera;

26. Zaustaviti uvođenje dodatnih nameta u osiguranju zdravstvene zaštite – naknada obveznog dopunskog osiguranja i sličnih tereta, kojima se potencira jaz između siromašnih i bogatih;

27. Bitno je povećanje kapaciteta domova za starije i nemoćne osobe, te dnevnih centara i drugih oblika pomoći potrebitima, u državnom, regionalnom, privatnom i mješovitom vlasništvu, te pod istim kriterijima, financijskim davanjima i olakšicama.

Zagreb, 26.5.2011.