UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Reportaža: KORISNIČKI INFO CENTAR HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

Služi li HZMO državi ili korisnicima?

 

     Nerazumljiva i komplicirana rješenja o utvrđivanju mirovine, nemogućnost dobivanja referenata putem telefona, nedostupnost pravnih savjetnika, kaš­njenje s prvom mirovinom, pogrešna rješenja - neke su od pritužbi na račun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi­guranje (HZMO), koje je Sindikat umirovljenika Hrvatske redovito prima od svojih članova. Kako bismo provje­rili ove navode i istražili kvalitetu uslu­ge korisničkog info centra HZMO-a posjetili smo Odjel za odnose s jav­nošću u Središnjoj službi HZMO-a u Mihanovićevoj ulici u Zagrebu. Tako smo imali priliku čuti i drugu stranu priče...

     Kroz Odjel nas je provela načelni­ca Olgica Vlašić Cikojević, koja je predstavila svoje suradnike i napo­menula kako je Odjel podijeljen na posebne procese: korisnički info cen­tar, odnosi s medijima i promocija, web uredništvo i izdavaštvo te podrš­ka poslovnim korisnicima.

     „Umirovljenici i osiguranici Zavoda mogu se sa svojim upitom obratiti HZMO-u za pomoć telefonski, e-mailom ili osobno u svim područnim služ­bama i uredima, kao i u Središnjoj službi gdje će ih primiti pravni savjet­nik"- istaknula je načelnica i dodala kako je svjesna toga da su telefonske linije često zauzete, stoga je pozvala korisnike da, ukoliko su u mogućnosti, osobno dođu i potraže savjet.

     „U tom će slučaju zasigurno biti pri­mljeni i na jednom mjestu odmah rije­šiti svoj problem. U Središnjoj službi na šalterima rade po dva naša pravna savjetnika, jedan za inozemno, a drugi za tuzemno osiguranje. Istu uslugu mogu dobiti i u područnim službama."

     Ukazala je i na web stranicu Zavoda www.mirovinsko.hr na kojoj su dostup­ne informacije za sve korisnike - kako osiguranike, tako i korisnike mirovina. Na njoj su, navedena i dva telefonska broja - (01) 45 95 011 i (01) 45 95 022 - za korisnike iz cijele Hrvatske.

Telefoni koji sve znaju

     „Ti su info telefoni smješteni u Sre­dišnjoj službi Zavoda, a na njih se rad­nim danom od 8 do 16 sati javljaju 3 do 4 posebno educirana djelatnika Zavo­da. Oni imaju dugogodišnji staž u HZMO-u, upoznati su sa svim pravima i novim zakonima te imaju ovlaštenje da uđu u bazu podataka i daju savjete."

     Ukoliko se pak radi o kompleksnijem problemu, napomenula je da dje­latnici spajaju korisnike s pravnim sav­jetnicima koji su specijalizirani za pojedina područja ili uzimaju sve podatke, istražuju cijeli slučaj i onda prenose stranci informacije.  Problem nastaje kod starijih, manje pokretnih i bolesnih umirovljenika koji putem tele­fona pokušavaju doći do informacije, ali ne mogu dobiti svog referenta.

     „Zna se dogoditi da je ta osoba tre­nutno na godišnjem odmoru ili na bolo­vanju, a oni uporno žele samo nju jer ona radi na njihovom spisu. Takvi korisnici bi trebali nama u Središnjoj službi reći svoj problem, a naš će prav­nik onda ući u sustav i pogledati što ih zanima, jer mi imamo centralizirani sustav. No, oni često inzistiraju na svome referentu i tvrde da je njihov problem taj što ga ne mogu dobiti na telefon" - rekla nam je načelnica Vlašić Cikojević.

Nitko se ne javlja

     Poštovani,

     Obraćam vam ovim e-mailom se iz razloga što sam sa vašim službeni­kom ustanovila, a zapravo potvrdila svoje informacije, da mi je isplaćena mirovina za svibanj, a ne i za razdob­lje od 25.03.2016., kao i za cijeli tra­vanj mjesec. Službenik mi je dao broj telefona 01 45 95 571 na koji nisam ništa obavila, jer se na taj broj nitko ne javlja. S obzirom na tu okolnost, molim vas za postupanje prema rješe­nju prema kojem sam u mirovini od 25.03.2016. godine, te mi pripada mirovina za dio ožujka i travanj 2016., uz pripadajuću kamatu - pita N.N..

     Na upit može li rješenje o mirovini, koje ne može razumjeti velik broj umirovljenika, biti jednostavnije napi­sano, Vlašić Cikojević odgovorila je da je zakonom propisano kako ono mora izgledati, a svatko kome nije jasno, može im u zadanom roku poslati zah­tjev protiv rješenja ili doći u bilo koji područni ured po savjet.

Na tisuće poziva i e-mailova

     Cjelokupna evidencija telefonskih poziva i e-mail poruka vodi se na godišnjoj razini. Najčešća pitanja koja im umirovljenici postavljaju vezana su uz isplatu mirovina, premale mirovine, usklađivanje mirovina i ovrhe.

     „Na dnevnoj bazi primamo 50 do 60 e-mailova s upitima građana. Najviše nam se e-mailom obraćaju korisnici mirovine koji su u inozemstvu. Prima­mo i po nekoliko tisuća telefonskih poziva mjesečno. Njih čak 300 mje­sečno odnose se na problem isplate mirovine. No, datum isplate mirovine određuje banka preko koje se isplaću­je mirovina, a ne HZMO" - napomenu­la je načelnica Odjela i dodala kako su ovrhe poseban problem.

     „Kada je riječ o ovrhama, umirovlje­nici najčešće idu kod savjetnika u služ­bu jer su specifične. Veliki problem je nastao kada su neki umirovljenici pot­pisivali kod javnog bilježnika da im se ovrsi više od 1/3 mirovine, a po zakonu je dozvoljeno 1/3. Događa se i to da korisnici imaju više ovrha, a nisu dobili obavijest, već im je samo sjela ovrha, pa su nam se požalili."

     Kada dođe do zakonskih izmjena, naglo poraste broj poziva korisnika. Marica Imprić-Jurić, koordinatorica u Odjelu za odnose s javnošću s 30-godišnjim stažem u službi, objasni­la nam je kako u HZMO-u na temelju praćenja poziva i poruka korisnika predviđaju krizne situacije i probleme.

Novi zakoni - nove zbrke

     „U planu rada se u svakom sektoru predviđaju projekti, a u okviru toga se služba organizira. Prevođenje mirovina s invalidske na starosnu izazvalo je bujicu pitanja i poziva. Isto se dogodilo kada je aktualna tema bilo razdvajanje mirovina na posebne i opće. Dnevno je 10 poziva bilo vezano za tu temu. Tako smo jednom organizirali da svi pravnici, njih 5-6, fizički budu na telefonima u Središnjoj službi."

     Primjerice, kako je sada najavljen zakon o ubrzanju povišenja dobi za umirovljenje, moglo bi doći do novih promjena, pa će se sukladno tome informirati javnost kroz tekstove i pri­općenja medijima.

     „Zbog stalnih previranja i promjena primamo puno poziva, pa nažalost ispaš­taju naši korisnici, jer čekaju na informa­ciju. Kad će, očekivano, opet doći do većeg broja poziva, pojačano će biti dos­tupni naši referenti i dodijelit će se dodat­ni pravni savjetnici" - najavila je Imprić- Jurić i dodala kako problemi često nasta­ju i kod onih umirovljenika koji su radili u inozemstvu. U HZMO-u naglašavaju da su oni samo posrednici - za stranku nude pravnu pomoć, te šalju dokumente u zemlju gdje su korisnici mirovine radili.

YU-mirovine male i kasne

     „Događalo se da su umirovljenici ima­li problema s isplatom mirovine iz BiH, koja je kasnila. Mi smo se žalili na kaš­njenje, ali stigao nam je odgovor da novaca nema.     Nažalost, problematične su zemlje bivše Jugoslavije. Te su miro­vine manje nego u Hrvatskoj. To je za umirovljenike teška situacija i mora im se objasniti zašto im je mirovina manja. Međutim, mi tu ništa ne možemo promi­jeniti, jer je to stvar međunarodnih ugo­vora" - napomenula je Marica Imprić-Ju­rić i dodala kako je izuzetno važno pružiti informaciju na pravi način.

     „Naši savjetnici vrlo lijepo i strpljivo odgovore svakome tko zatraži savjet. Oni koji nas dobiju na telefon ili dođu osobno vrlo su zadovoljni uslugom. No, ostaje problem onih umirovljenika koji nas nisu uspjeli dobiti na telefon, a nisu u mogućnosti doći u službu. Taj problem još moramo riješiti".

Budućnost je na internetu

     Međutim, nemali broj umirovljenika upravo tome prigovara, tj. da savjetnici niti su strpljivi, niti ljubazni. Možda bi pomogla edukacija na svim razinama HZMO kuće, kako bi se konačno razumjelo da im nije osnovni posao služiti državi, već korisnicima, a to su i osiguranici, i većinski - umirovljenici.

     Kako se tehnologija sve više razvi­ja, cilj im je omogućiti kompletnu uslu­gu putem interneta, dok bi telefoni i šalteri bili stvar prošlosti. Budućnost vide u elektroničkim uslugama, no kako je u Hrvatskoj samo 8 posto umirovljenika „informatički pismeno", još uvijek velik dio njih zove telefonom ili osobno dolazi po informacije i savje­te o svojim mirovinama.

     Za one koji se ipak služe internetom, postoje Korisničke stranice Zavoda na kojima se uz lozinku može otvoriti preti­nac s osobnim profilom na kojem se nalaze sve informacije. Na žalost one se premalo koriste iako su postale dio elek­troničkih javnih usluga u okviru projek­ta e-Građani preko kojeg se omogućava pristup svim elektroničkim javnim usluga­ma na jednom mjestu, na internetskoj adresi sustava www.gov.hr, stoga iz HZMO-a pozivaju sve građane da u pos­lovnicama Financijske agencije (FI­NA) zatraže jedinstveni elektronički iden­titet. Iako vrlo malo sadašnjih umirovlje­nika koristi tu opciju, ona će zasigurno poslužiti budućim umirovljenicima.

     „Usluga pretkompletiranja podataka elektronička je usluga kojom budući umirovljenici mogu, u skladu s odredba­ma Zakona o mirovinskom osiguranju, i prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijestiti Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu miro­vinu, čime unaprijed započinje prikuplja­ne nedostajućih i verifikacija postojećih podataka o stažu i plaći iz hrvat­skog osiguranja. Na ovakav način omo­gućava se brže ostvarivanje prava i točniji informativni izračun mirovine" - istaknula je Imprić-Jurić, koja je iznenađ­ena da postotak umirovljenika koji prih­vaćaju novu tehnologiju nije tako malen.

     „Tehnologija je budućnost, a i oni koji sada odlaze u mirovinu već su upoznati s njom. Za sadašnje umirovljenike ima­mo u planu ponuditi pomoć i informaciju kako da se služe tehnologijom i na taj način dođu do informacije. Na telefoni­ma bismo osposobili dodatnu službu koja bi im davala savjete kako da na internetu dođu do svog osnovnog koris­ničkog pretinca i slično" - najavila je Imprić-Jurić i zaključila kako će se Odjel za odnose s javnošću HZMO-a morati još više razvijati u telefoniji i povećati broj kadrova. Sve kako bi pravodobno udovoljio zahtjevima svojih korisnika.

     Piše: Maja Šubarić Mahmuljin