UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kampanja:  OKRUGLI STOL: SOCIJALNA INOVACIJA U ZAŠTITI PRAVA STARIJIH

Potrebno ugovoriti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju

 

     Okrugli stol „Socijalna inovacija u zaštiti prava osoba starije životne dobi”, koji je održan 13. lipnja 2016. na Tribinama Grada Zagreba u organizaciji Gradskog ure­da za socijalnu zaštitu i osobe s inva­liditetom, okupio je stručnjake iz razli­čitih područja. Moderatorica je bila Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

U Centrima nema savjetovanja

     U izlaganju na temu „Ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kao prednostima i rizicima za dosto­janstven život osoba treće životne dobi”, Božena Horvat-Alajbegović je nedostatak strukturirane mreže podrš­ke i pravne pomoći navela kao prvi problem, uz porast rizika od zloupora- ba i manipulacija u vrijeme krize, te naglasila kako centri trebaju doprinosi­ti poboljšanju položaja i pravne sigur­nosti starijih, jer su među prvih mjesti­ma na kojima stariji traže savjet i infor­maciju.

     Govoreći o iskustvima centara, istaknula je kako je dosad bilo samo jedan posto savjetovanja o skloplje­nim ugovorima, te navela da im se građani obraćaju kada su već nastu­pile štetne pravne posljedice. Stručnjaci centara primijetili su razne probleme poput pritisaka iz okoline da se potpiše nepovoljan ugovor, neinformiranosti o posljedicama dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja i smanjene sposobnosti procjene vlas­tite dobrobiti (demencija, alkoholi­zam), rekla je Horvat-Alajbegović i dodala kako je važno unaprijediti međuresornu suradnju nadležnih institucija i udruga civilnog društva, te omogućiti dostupnost svim vrstama informacija.

     Govoreći o zlouporabama raspola­ganja imovinom i osobnim pravima, Pavao Čota, govorio je o rizičnim sta­njima, najčešćim slučajevima manipu­lacija i nedostacima prilikom sklapanja ugovora o uzdržavanju, kao i o mogu­ćim situacijama nakon sklapanja, raz­lozima za izmjenu sadržaja ili raskid ugovora i posebnim slučajevima kao što je oporuka ili sklapanje braka. Zak­ljučio je kako centri trebaju pomagati starijim osobama prilikom sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, a da dosmrtni ugovor ne preporučuju nikome.

Što starijima nudi Grad Zagreb?

     Gojko Bežovan je, začudno, promo­virao pod egidom pokretanja socijalne inovacije sustavnije sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržavanju” s Gradom Zagrebom. Istaknuo je kako su u EU dokumentima starije osobe prepoznate kao ranjive skupine koje su sve izlože- nije novim socijalnim rizicima, kao što su smanjeni kapaciteti za skrb unutar obitelji, te smanjena učinkovitost i pri­kladnost socijalnih institucija. Na ove rastuće socijalne rizike odgovara se socijalnim inovacijama, rekao je Bežo­van i objasnio hrvatski okvir problema prema njegovu kutu motrišta.

      „Raste populacija starih koji ne mogu računati na dostupne i priuštive usluge da bi što duže ostali u vlastitom domu, a i obitelji nemaju dovoljno mogućnosti. Sve je veći broj ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržava­nju, a neke osobe sklope i na desetine takvih ugovora” - rekao je Bežovan i dodao kako je mnogo primjera zlopo­rabe ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju.

     Govoreći o tome „Što bi mogao ponuditi grad Zagreb?”, napomenuo je da bi trebalo ponuditi ugovore o dos­mrtnom uzdržavanju kao socijalnu ino­vaciju u zamjenu za odgovarajuću uslugu uz tehničku pomoć Zaklade „Zajednički put”.

     Osvrćući se na obilježja i učinke socijalne inovacije dosmrtnog uzdrža­vanja, rekao je kako primatelji uzdrž­avanja postaju aktivni dionici i suproizvođači usluga čiji su   korisnici, te da ovaj program kao socijalna inovacija nedvojbeno ima obilježja socijalnog poduzetništva.

     Ines Vrban je u svom predavanju „Iskustva Zaklade” naglasila kako slična praktična iskustva, o kojima je govorio prof. Bežovan, već sada ima Zaklada „Zajednički put”, iako samo s ugovorima o doživotnom uzdržava­nju. Napomenula je kako je zajedni­ca stambenih jedinica socijalno-inovativni model stanovanja, namije­njen starijim osobama koje žele zadržati samostalan način života i nakon 65. godine, a osmišljena je kao novi dom za aktivne umirovljeni­ke koji žele živjeti među svojim vrš­njacima. Ima četiri apartmana uz dostupnost dodatnih i dopunskih usluga, temeljem ugovora, vlasništ­vo je Grada Zagreba, a u slučaju promjene zdravstvenog stanja osi­guran je adekvatni smještaj. No, iako je puno zainteresiranih, za sada nema dovoljno dostupnih kapaciteta, izvijestila je Vrban.

Sve se više javljaju prevareni

     Biserka Budigam, prof. psihologi­je, govoreći na temu iskustava umi­rovljenika korisnika uzdržavanja, predstavila je višegodišnju kampanju Sindikata umirovljenika  Hrvatske (SUH) protiv ekonomske zloporabe starijih, u okviru koje posebno važnu ulogu imaju Pravno savjetovalište koje djeluje više od 20 godina, te psi­hološko savjetovalište prisutno 15 godina.

     „U posljednjih pet godina počele su se sve više javljati brojne preva­rene i zlostavljane starije osobe. Prijevare su se uglavnom odnosile na materijalno osiromašenje ljudi zbog potpisivanja ugovora o dosmrt­nom uzdržavanju, ali i zbog mnogih drugih nepovoljnih ugovora” - istak­nula je Budigam i dodala kako je u borbi za prava starijih osoba SUH podnio prijedlog Ministarstvu pravo­suđa da se ukine sporni institut ugo­vora o dosmrtnom uzdržavanju, ali je to odbijeno. U cilju informiranja šire javnosti snimili su i 10-minutni video s pričama prevarenih i s komentarima stručnjaka te štampali letak „Zaustavimo zlostavljanje sta­rijih”.

     „Neke od ugovaratelja uzdržava­nja koje su grubo kršile prava starijih prijavili smo pučkoj pravobraniteljici i podnijeli prijave tužiteljstvu” - istak­nula je Budigam i za kraj dodala kako SUH čeka nove izbore i vladu kako bi opet krenuo s inicijativama.