UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Događanja: 70 GODINA UMIROVLJENIČKOG POKRETA U HRVATSKOJ

Borba protiv bijede

     Matica umirovljenika Hrvatske (MUH), najveća umirovljenička udruga u Hrvatskoj koja okuplja oko 280 tisuća članova, svečanom je sjed­nicom Skupštine 9. lipnja o.g. obiljež­ila 70 godina svog osnutka i djelova­nja. Svečanost je održana u Kongres­noj dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu. Podsjetimo se, MUH je osnovan 1946. godine, a danas bro­ji 279.000 članova i 370 udruga te 811 podružnica.

     Predsjednik MUH-a Josip Kovačić istaknuo je kako je Matica dala nemjerljiv doprinos u borbi za prava i bolji položaj umirovljenika. Matica je, rekao je, reagirala i štitila njihova prava u suradnji sa Sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankom umirovljenika, a kao neke od najve­ćih uspjeha Kovačić je istaknuo vra­ćanje duga umirovljenicima te dono­šenje zakona o dodatku za nove umirovljenike. Ocijenio je kako je Matica ostala politički neutralna i nije se opredjeljivala ni lijevo ni desno, ali je uvijek tražila da se poboljša položaj umirovljenika.

     Za Kovačića je zabrinjavaju­će alarmantno povećanje siromašt­va u koje su danas zapali umirovlje­nici, jer prosječna mirovina iznosi 2.245 kuna i čini svega 39,7 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvat­ska pri samom europskom dnu. “Matica je izračunala na temelju službenih podataka da je u travnju 2016. čak 868.830 umirovljenika, odnosno njih 76,3 posto primilo pros­ječnu mirovinu u iznosu od samo 1.682 kune, a gotovo polovica umirovljenika, njih oko 550.000 pri­milo je prosječnu mirovinu od samo 1.233 kune”, upozorio je.

     Osiromašenje umirovljenika se nastavlja, jer kako drugačije gledati na inzistiranje na novom povećanju cijena dopunskog zdravstvenog osi­guranja i zdravstvenih usluga nego kao na “agoniju za umirovljenike”.

     Članovima skupštine obratili su se i izaslanici pokrovitelja - čelnik HSU-a Silvano Hrelja kao izaslanik predsjed­nice RH Kolinde Grabar-Kitarović te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika. Špika je rekao kako umirovljeničku budućnost može poboljšati samo rad i solidar­nost te da ne treba odustati od borbe za dostojanstven život umirovljenika.   Hrelja je pozvao na jedinstvo te naja­vio kako će HSU podnijeti zahtjev za opoziv ministra zdravlja Darija Naki- ća, koji ne odustaje od poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osi­guranja.

     Svečanom skupu obratili su se i ministrica obitelji i mladih Bernardica Juretić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predsjednica Sindi­kata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

     Na skupu su dodijeljena priznanja Matice umirovljenika Hrvatske za osobite zasluge i zalaganje u ostvari­vanju umirovljeničkih prava i boljih uvjeta života starijih ljudi, ali i dopri­nos razvoju civilnog društva Republi­ke Hrvatske, a među brojnima, priz­nanje je dobio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.