UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Događanja: 70 GODINA UMIROVLJENIČKOG POKRETA U HRVATSKOJ

Borba protiv bijede

     Matica umirovljenika Hrvatske (MUH), najveća umirovljenička udruga u Hrvatskoj koja okuplja oko 280 tisuća članova, svečanom je sjed­nicom Skupštine 9. lipnja o.g. obiljež­ila 70 godina svog osnutka i djelova­nja. Svečanost je održana u Kongres­noj dvorani Globus na Zagrebačkom velesajmu. Podsjetimo se, MUH je osnovan 1946. godine, a danas bro­ji 279.000 članova i 370 udruga te 811 podružnica.

     Predsjednik MUH-a Josip Kovačić istaknuo je kako je Matica dala nemjerljiv doprinos u borbi za prava i bolji položaj umirovljenika. Matica je, rekao je, reagirala i štitila njihova prava u suradnji sa Sindikatom umirovljenika i Hrvatskom strankom umirovljenika, a kao neke od najve­ćih uspjeha Kovačić je istaknuo vra­ćanje duga umirovljenicima te dono­šenje zakona o dodatku za nove umirovljenike. Ocijenio je kako je Matica ostala politički neutralna i nije se opredjeljivala ni lijevo ni desno, ali je uvijek tražila da se poboljša položaj umirovljenika.

     Za Kovačića je zabrinjavaju­će alarmantno povećanje siromašt­va u koje su danas zapali umirovlje­nici, jer prosječna mirovina iznosi 2.245 kuna i čini svega 39,7 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvat­ska pri samom europskom dnu. “Matica je izračunala na temelju službenih podataka da je u travnju 2016. čak 868.830 umirovljenika, odnosno njih 76,3 posto primilo pros­ječnu mirovinu u iznosu od samo 1.682 kune, a gotovo polovica umirovljenika, njih oko 550.000 pri­milo je prosječnu mirovinu od samo 1.233 kune”, upozorio je.

     Osiromašenje umirovljenika se nastavlja, jer kako drugačije gledati na inzistiranje na novom povećanju cijena dopunskog zdravstvenog osi­guranja i zdravstvenih usluga nego kao na “agoniju za umirovljenike”.

     Članovima skupštine obratili su se i izaslanici pokrovitelja - čelnik HSU-a Silvano Hrelja kao izaslanik predsjed­nice RH Kolinde Grabar-Kitarović te izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika. Špika je rekao kako umirovljeničku budućnost može poboljšati samo rad i solidar­nost te da ne treba odustati od borbe za dostojanstven život umirovljenika.   Hrelja je pozvao na jedinstvo te naja­vio kako će HSU podnijeti zahtjev za opoziv ministra zdravlja Darija Naki- ća, koji ne odustaje od poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osi­guranja.

     Svečanom skupu obratili su se i ministrica obitelji i mladih Bernardica Juretić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te predsjednica Sindi­kata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.

     Na skupu su dodijeljena priznanja Matice umirovljenika Hrvatske za osobite zasluge i zalaganje u ostvari­vanju umirovljeničkih prava i boljih uvjeta života starijih ljudi, ali i dopri­nos razvoju civilnog društva Republi­ke Hrvatske, a među brojnima, priz­nanje je dobio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.