UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLIT

Jačaju aktivnosti SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji!

U Splitu je 16. svibnja 2011., u prepunoj knjižnici „Marka  Marulića“  održana je Tribina na temu „Kakva je sudbina sadašnjih i budućih umirovljenika“, nastavno na  odluku Predsjedništva SUH-a i 6. sjednice GO SUH-a da se s ciljem snaženja organizacije i povećanja broja članova, diljem Hrvatske održe radni sastanci proširenih županijskih povjereništava. Sastanku su pored domaćina, prisustvovali i predsjednici podružnica Split, Trogir, Omiš i Žrnovnica te njihovi članovi predsjedništva. U ime središnjice SUH-a sastanku su nazočili  predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, zamjenica predsjednika SUH-a Milica Čavkić, te Branko Jalšovec, predsjednik Nadzornog odbora.

 

Krajačić je uvodno naglasio  da se članstvo suočava s teškim materijalnim položajem  zbog  pada životnog standarda – uslijed niskih zamrznutih mirovina i visokih troškova života. Brojke pokazuju  da 73% umirovljenika ima mirovine s kojima ulazi u zone rizika od siromaštva. Udio mirovine u plaćama pao je na 40%, a omjer zaposlenih i umirovljenih na  1:1,22. Novi je val umirovljenja i izazvao totalni poremećaj sustava mirovinskog osiguranja koji više nije održiv.

 

Županijska povjerenica Danica Tomić je podnijela kratak kritički osvrt na rad SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naglasila je da se ne može mjeriti kvaliteta rada podružnica ili županijskog povjereništva samo po tome koliko se plaća članarina, jer podružnice rade kvalitetno i imaju mnogobrojne aktivnosti. U raspravi su sudjelovali svi predsjednici podružnica kao i članovi predsjedništava, koji su govorili o problemima u podružnicama i predlagali kako ih rješavati.

 

Utvrđeno je da se članstvo SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji ne gasi nego baš suprotno povećava, a podružnice provode brojne aktivnosti. Podaci koje ima SUH o uplaćenoj članarini iz ove regije stoga ne odgovaraju stvarnom stanju, jer se članarina troši za aktivnosti na nižim razinama. U diskusiji je  istaknuto da je članarina statutarna obveza i da se mora rasporediti onako kako je predviđeno statutarnom odlukom.

Vezano za problem izrade izvještaja o prihodima i rashodima Branko Jelšovec naglasio je da se izvještaji moraju na vrijeme izrađivati i dostavljati Središnjici SUH-a, jer je to zakonska obveza. Predložio je da ŽP osnuje radnu grupu koja će pomoći podružnicama u realizaciji izrade izvještaja o prihodima i rashodima.

 

 

Bilo je govora i o tome što se postiglo u poboljšanju materijalnog položaja umirovljenika, kao i planu pomoći članstvu, te o međunarodnoj suradnji,  o odnosu prema umirovljeničkim strankama i dr.  Govorilo se i o tome što nas očekuje i kakav stav da zauzmemo, kakva je budućnost umirovljenika i što nam preostaje u nastavku borbe za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba u borbi za dostojanstvo rada, za sigurnu starost i jačanje međugeneracijske solidarnosti.

 

Na tribini su nazočili  predstavnici svih umirovljeničkih organizacija i stranaka s područja Splita,  kao što su SUH,  HSU, MUH  i drugi,  koji su u bogatoj i raznolikoj diskusiji ukazali na goruće potrebe umirovljenika, kao što su zamrzavanje mirovina, pad životnog standarda, neodrživ sustav mirovinskog osiguranja, povlaštene mirovine, ali i na nesklad i nejedinstvo među  umirovljeničkim strankama  ili udrugama. Često se govorilo primjerima iz prakse, o živim ljudima.

 

- Ako se Matica kao najstarija umirovljenička udruga, ujedini sa SUH-om, s njegovim brojnim članstvom i podružnicama, to je garancija da možemo  i moramo napravit više.- naglasio je Miljenko Boban, županijski predsjednik Matice. Ako smo složni i jedinstveni, pobjeđujemo, poruka je i SUH-a. Međutim, kad se dođe do praktičnih pitanja, bliskost nije uvijek jednako jaka.

 

Predsjednica SUH-a Podružnice Split, Asja Tomin je govorila o  stanju umirovljenika u Splitu, i konstatirala da su sve podružnice od Omiša do Trogira  dobro upoznate o svim značajnijim problemima, a u tom smislu da se nada da će se i ubuduće  dobro surađivati. 

 

Kako ojačati? Bilo je puno ideja u raspravi. Milica Čavkić je izvijestila o posebnim popustima koje se pripremaju za sve članove SUH-a (temeljem ugovora s trgovačkim društvima, centrima za rehabilitaciju i banjama u zemlji i inozemstvu).

 

Na kraju su svi prisutni zaključili da je realizacija aktivnosti iz programa podružnica SUH-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji na visokoj razini jer sve podružnice provode brojne aktivnosti na svim područjima  rada – socijalnom, volonterskom, kulturnom i rekreativnom.

Posebno je naglašeno  da se podružnica Split uspjela nametnuti lokalnoj zajednici sa svojim projektima koje se svake godine i prihvaćaju. Predsjednici podružnica su istaknuli da je ovaj radni sastanak bio koristan iako nisu otvorene sve teme te je predloženo da slične rasprave organiziraju više puta godišnje.

 

 Pogledajte slike: