UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Treba nam nova mirovinska reforma

SINDIKAT UMIROVLJENIKA POZDRAVLJA POTEZE NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE TE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE: Vrijeme je za novu mirovinsku reformu! Ali kakvu?

Sindikat umirovljenika Hrvatske /SUH/ pozdravlja najave od strane Predsjednika Republike Ive Josipovića da je došao trenutak za ozbiljnu novu mirovinsku reformu, s naglaskom na izdvajanje iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti svih mirovina koje su uređene po posebnim propisima. Takav pristup je na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske prihvatila i Vlada, te se očekuje da neće biti dvojbe oko potrebe da se transparentno razdvoje mirovine stečene radom, i one stečene prema, katkad, privilegiranim propisima, kao što je slučaj s mirovinama saborskih zastupnika.

Sindikat umirovljenika Hrvatske očekuje da će se nakon izdvajanja svih posebnih i privilegiranih mirovina iz mirovinskog fonda, lako uočiti neosporna činjenica da u mirovinama stečenima radom nema više prostora za daljnja rezanja, jer je oko 73% „običnih“ umirovljenika već kliznulo u zonu rizika od siromaštva (mirovine ispod 60% medijana plaće). Stručnjaci Svjetske banke također ne dovode u pitanje visinu (bolje reći – „nizinu“) hrvatskih mirovina iz rada, jer im je dobro poznato da teret mirovinskom fondu čine tzv. posebni umirovljenici koji troše više od petine svih sredstava za relativno mali broj korisnika. Poznato je i da je će tzv. novi hrvatski umirovljenici još brže tonuti u siromaštvo, jer prosječna mirovina tzv. „općih“ umirovljenika koji su mirovinu ostvarili u prva tri mjeseca ove godine, iznosi samo 1.924 kuna, odnosno 36.7% od prosječne neto plaće.

SUH pozdravlja što je Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske prihvatilo prijedlog umirovljenika da se na dnevni red 4. sastanka stavi zahtjev za odmrzavanje mirovina. Naime, predviđena je prezentacija predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje te ministarstava gospodarstva i financija, o mogućnostima ranije obustave Zakona o odgodi usklađivanja mirovina za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine. Također, na istom sastanku 18. svibnja, raspravljat će se o zahtjevu SUH-a za usklađivanje rasta mirovina vezano za rast plaća.spašavanje umirovljeničkog standarda, ali će morati javno odgovoriti o svojim potezima, osobito stoga što su sve sindikalne središnjice jasno zatražile da se problem nedostatka sredstava u mirovinskom fondu ne može rješavati rezanjem, već otvaranjem novih radnih mjesta i redovitom naplatom doprinosa za mirovinskog osiguranje.

Završno podsjećamo da ne samo što su mirovine u kontinuiranom padu, već je budućnost doista neizvjesna, utoliko više što je u Hrvatskoj proguran krajnje nekonzistentan i autističan model drugog stupa mirovinske štednje, kojime zapravo upravljaju banke u dosluhu s politikom, a obveznici uplata su samo radnici, a ne i poslodavci, kako je to u većini europskih zemalja.

SUH izražava uvjerenje da će se morati zagristi i u tu kiselu jabuku. U protivnom, umirovljenički glas na predstojećim izborima neće biti samo suzdržan.

SUH najavljuje da će uskoro krenuti u razgovore s predstavnicima parlamentarnih stranaka, kako bi se očitovali glede minimalne liste umirovljeničkih zahtjeva.