UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Događanja: Razmjena znanja i iskustva

  

Predstavnici Podružnice SUH-a Pula pos­jetili su 12. travnja ove godine tršćanske kole­ge Sindikata umirovljenika Italije (SPI-CGIL). U središtu Trsta, na trgu Piazza Guglielmo Oberdan, gdje su smještene najviše institucije talijanske sjeveroistočne regije Friuli Venezia Giulia (FVG) - Furlanija, Julijska Krajina i Re­gionalno vijeće, pulske SUH-ovce su dočekali Luciano del Rosso, zadužen za međunarodne odnose SPI-CGIL Okruga Trst i Elio Gurtner, tajnik SPI-CGIL Centra Trst.

 

     Radni dio je potom održan u multifunkcio- nalnoj dvorani Regionalnog Vijeća FVG Tizia- no Tessitori, gdje je sedamdesetak članova tršćanske i pulske udruge umirovljenika ras­pravljalo o aktualnim temama. Renata Baga- tin, vijećnica Regionalnog vijeća FVG, predstavila je regionalni zakon o aktivnom starenju. Doris Ivanković iz Doma za starije osobe „Alfredo Štiglić“ iz Pule i voditeljica Ge- rontološkog centra Vila Trap prezentirala je rad istoimenog projekta, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

 

     Zorica Drandić, tajnica SUH-a Podružnice Pula predstavila je aktivnosti programa skrbi za starije osobe, koji se provodi uz rad pede­setak volonterki i volontera u pružanju pomo­ći starijim i nemoćnim osobama na području Pule. Gianfranco Pizzolitto, predsjednik udru­ge Auser Friuli Venezia Giulia, regionalne udruge volontera, osnovane od strane CGIL/Opće konfederacije talijanskih radnika i SPI-a govorio je o aktivnostima koje Udruga provodi u svrhu boljeg i ljepšeg života starijih

 

osoba. Vladimir Buršić, potpredsjednik SUH­a, govorio je o teškom materijalnom stanju većine hrvatskih umirovljenika koji žive na ru­bu siromaštva s prosječnom mirovinom od 290 eura i što SUH čini na poboljšanju takvog stanja. Elio Gurtner, tajnik SPI CGIL Centar Trst upoznao je sve sudionike skupa s organi­zacijom i aktivnošću SPI-a na području grada Trsta.

 

     Skup je završio zaključcima o daljnjoj su­radnji pulske Podružnice SUH-a i tršćanske podružnice SPI-a, a potom su otišli u susjed­nu palaču Regionalnog Parlamenta FVG, gdje su u klupama vijećnice upoznati s veličinom, značajem i ulogom Autonomne Regije Friuli Venezia Giulia, radom njihovog parlamenta i regionalne Vlade, te razgledali izložbu likov­nih radova akademskog slikara i kipara Dina Facchinettija.

 

Susret je nastavljen ugodnom šetnjom uli­cama tršćanskog starog grada gdje ih je po­sebno impresioniralo staro otvoreno kazalište iz romanskog doba, romanička kršćanska crkvica iz 11. stoljeća, velika kršćanska crkva iz 15. stoljeća, te mali slavoluk sličan pulskim Zlatnim vratima.

 

     Završni doživljaj je bio posjet tršćanskom Željezničkom muzeju, gdje su razgledali eks­ponate iz doba Austrougarske monarhije i do­bili mnogo povijesnih informacija o izgradnji i razvoju željezničkog prometa na području Trsta, Furlanije i Julijske Krajine, Slovenije i Istre.

     Podružnica Pula zbratimljena je sa SPI CGIL Distreto Centro Trieste (Centar Okrug Trst) 2003. godine i ovo je treće druženje čla­nica i članova umirovljeničkih organizacija. (Lucijan Benković)