UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Događanja: PODRŠKA PETICIJI HSU

Protiv poskupljenja dopunskog osiguranja

 

     Na dan početka otvaranja akcije prikupljanja potpisa gra­đana za peticiju Hrvatske stranke umirovljenika protiv pos­kupljenja dopunskog osiguranja, 11. travnja o.g., Sindikat umirovljenika Hrvatske je javno podržao peticiju.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske pozvao je svoje člano­ve, umirovljenike, starije osobe i sve druge građane Hr­vatske da potpišu peticiju protiv poskupljenja zdravstve­nog dopunskog osiguranja s 70 na 89 kuna, jer će time samo pridonijeti osiromašenju građana, posebice um­irovljenika. Dio članstva SUH-a je organizirao prikuplja­nje potpisa, primjerice u Zadru, Zagrebu, te više gradova u Istri. SUH je još 31. ožujka, zajedno s Maticom um­irovljenika Hrvatske, održao konferenciju za medije na kojoj se oštro usprotivio najavama povećavanja dopun­skog zdravstvenog osiguranja, upozorivši da bi to bio no­vi težak udarac za najstariju populaciju. Mirovine su već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživlja­vaju. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.237 kuna, a to je 38,22 posto prosječne neto plaće u 2015. godini. Pre­ma podacima za siječanj 2016. godine 870.215 umirovlje­nika primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 ku­na, a čak 552.365 umirovljenika primilo je prosječno sve­ga 1.237 kuna. 

     SUH podržava i povećanje cenzusa koji predlaže HSU - na 2.200 kuna za samca i 1.800 kuna po članu obitelji, jer su Matica i SUH takav cenzus zatražili još prije tri godine. Time bi se dodatno zaštitili siromašni, nemoćni i stari. Prikupljeno je oko 106.000 potpisa.