UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kampanja: INFORMACIJOM PROTIV GRABEŽA IMOVINE STARIJIH

Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike u raspolaganju imovinom

 

     „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju    „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba”, uključeni su i Gradsko dru­štvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo so­cijalne politike i mladih, a provedba tra­je od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.

     Kada je SUH još prije tri godine, kre­nuo u otvorenu ofenzivu protiv sve učes­talije pojave ekonomske zloupotrebe starijih osoba, namjera i cilj su bili jača senzibilizacija javnosti na pojavne oblike zloupotrebe instrumentarija obveznog prava kao što su ugovor doživotnom i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Ujed­no se željelo upozoriti starije osobe na potencijalnu opasnost koja vreba na nji­hovu imovinu od strane uvježbanih lova­ca, gotovo profesionaliziranih u grabežu imovine starijih osoba. Tada je u okviru kampanje „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba!“ tiskan letak, produciran film i educirano više od 200 volontera koji su nastavili s edukacijom starijih osoba.

Sada su u sklopu projekta, u kojem SUH surađuje s HPC-om kao nositeljem projekta, uspješno održane već dvije od ukupno pet radionica na temu sigurnosti u trećoj dobi i izbjegavanja rizika u ras­polaganju imovinom.

Pula: Što više takvih radionica!

     Dana 21. travnja 2016. godine održa­na je prva radionica namijenjene osoba­ma koje imaju savjetodavnu ulogu za osobe treće dobi kako bi im pomogle u slučaju da namjeravaju raspolagati sa svojom imovinom ili u razrješenju pro­blema nastalih već učinjenim raspolaga­njem. Domaćin je bila pulska podružni­ca SUH-a, a sudjelovali su predstavnici podružnica iz Poreča, Vrsara, Medulina, Fažane i Pule, te socijalne radnice iz centara za socijalnu skrb Rijeke i Pula i ravnateljica Gradskog društva   Crvenog križa Pula. Radionicu su vodile Olga Jelčić, stručnjakinja za građansko pravo, sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini i Ana Paska, organizatorica radionice.

     Da je radionica bila uspješna, potvr­dili su sudionici svojim ocjenama u evaluacijskom upitniku (npr. „Da, zato što je naša populacija najugroženija i nemoćna, nedovoljno informirana o svojim pravima, a smrt je pred vrati­ma."), a svoje zadovoljstvo potvrdili su i preporukama za održavanjem takvih radionica svugdje u zemlji i prodorom te teme u medije.

Split: Za više aktivnog sudjelovanja

     Zatim je 28. travnja u prostorijama splitske podružnice SUH-a održana radionica u kojoj su sudjelovalo dese­tak članovi SUH-a iz Podružnice Split, pet predstavnika iz   Centra za socijal­nu skrb Split te predstavnica Grad­skog društva Crvenog križa Split.

    I na ovoj radionici se vrlo temeljito i konkretno govorilo o raspolaganju imovinom,  osobito sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržava­nju, ugovora o darovanju, ugovora o ustupu i raspodjeli imovine i oporuci. Sve su ovo pravne forme koje su re­gulirane zakonima, međutim u praksi je vrlo značajno kako su one sastav­

ljene, koje su obaveze i prava nave­dene u ugovorima za ugovorne stra­ne, o pravnim učincima pojedinih ugo­vora, o valjanosti istih, mogućnosti raskida i slično.

Informacija kao prevencija

     Sudionici su radionicu ocijenili pe­ticom, držeći da je trebalo omogućiti još više interaktivnog sudjelovanja. No, zaključili su kako se o temi vrlo malo zna te da je osobito važno pro­vesti edukaciju u domovima um­irovljenika i za zaposlene u centrima socijalne skrbi.

      Iako su teme dosmrtnog i doživot­nog uzdržavanja kao i pitanja vezana uz raspolaganje imovinom od strane starijih osoba prepoznata u javnosti zahvaljujući i kontinuiranoj kampanji SUH-a, cjelovitih podataka o tome ne­ma dovoljno, kao što nema dovoljno instrumenata i protokola koji bi mogli učinkovito zaštititi osobe treće dobi od pritisaka, iskorištavanja i zlopora­be, a često ni korištenje pravnih lije­kova ne dovodi do pozitivnih ishoda za starije osobe koje su oštećene po­jedinim ugovorima.

     Starije osobe ne posjeduju dovolj­no informacija koje bi im omogućile da sa sigurnošću odlučuju o ključ­nim načinima raspolaganja svojom imovinom i da sa sklopljenim ugovo­rima budu u potpunosti zaštićene. Zaštitni mehanizmi sklopljenih ugo­vora nisu dovoljno čvrsti, sudskim putem ih je često teško osporiti pa je stoga potrebno razmišljati o njiho­vom osnaživanju i što jačem informi­ranju. Potrebno je djelovati preven­tivno šireći informacije među osoba­ma starije životne dobi o značenju i mogućnostima pojedinačnih načina raspolaganja vlastitom imovinom, o donošenju odluke o sklapanju ugo­vora tek nakon cjelovitog informira­nja i stjecanja povjerenja u osobe s kojima se ugovori sklapanju.

     Sljedeće dvije radionice održavaju se u Zagrebu, i to 17. i 24 svibnja, a posljednja slijedi u Slavonskom brodu u lipnju. (Zorica Drandić, Ana Paska)