UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH traži od Tihomira Oreškovića termin da mu uruči 26.000 potpisa na Peticiji Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se zahtijeva pokretanje hitnih mjera protiv siromaštva

     Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) uputio je novom predsjedniku Vlade, gospodinu Tihomiru Oreškoviću, dopis kojim traži termin za uručivanje 25.556 potpisa građanki i građana za Peticiju Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se od nove Vlade traži da se uvedu hitne mjere protiv siromaštva! Akcija SUH-a na prikupljanju potpisa započela je po održavanju parlamentarnih izbora, te je uspješno okončana na dan formiranja nove Vlade.

     Kako je Hrvatska po udjelu siromašnih osoba starijih od 65 godina četvrta na listi najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, a 76,5 posto hrvatskih umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna, posve je jasno da šansu za razvitak nema zemlja koja ima toliki postotak siromašnih. Stoga je SUH u Peticiji predložio niz mjera za zaustavljanje siromašenja starijih, provjerenih u brojnim drugim europskim zemljama.

     Svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina, a svaka druga žena te dobne skupine – su siromašni. Hrvatska prosječna mirovina od 2.238 kuna iznosi 39,6 posto prosječne neto plaće, udjel koji je u stalnom padu, iako je prema konvenciji br. 102. Međunarodne organizacije rada propisan minimalni standard od 40 posto. Uz to, imamo i najniže relativne mirovine od zemalja nastalih od bivše Jugoslavije u okruženju.

     U tekstu Peticije vidljivo je da Hrvatska ima najnižu mirovinu za 15 godina radnog staža od samo 885 kuna, da nema minimalnu mirovinu, kao ni tzv. socijalnu mirovinu odnosno državnu naknadu za građane starije od 65 godina, koji nemaju uvjete za mirovnu. Usklađivanja mirovina nema, jer su u posljednje dvije godine mirovine praktički bile zamrznute (jer su usklađene za prosječno 5 kuna). Kvalitetan model usklađivanja mirovina jedan je od temelja borbe protiv siromaštva starijih osoba.

     Rješavanje pitanja siromaštva starijih osoba u Republici Hrvatskoj je preduvjet bez kojega je nemoguće ostvariti glavni cilj nove Vlade - poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana, koji je mandatar Orešković naveo u svojoj programskoj prezentaciji u Hrvatskom saboru. Još jedan od navednih ciljeva jest postizanje socijalno odgovornog i produktivnog društva, stoga pozivamo novu Vladu da iskaže  socijalnu osjetljivost i odgovornost za starije stanovnike Republike Hrvatske i žurno potakne mjere za gradnju zida protiv siromaštva.

                                                                                     Jasna A. Petrović,                

                                                                                      predsjednica SUH-a