UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ODBOR ZA ZDRAVSTVO

Psihičke posljedice siromaštva

     24. Studenog održan je sastanak Odbora za zdravstvo na kojem su bili prisutni svi članovi - prof. dr. sc. Boško Barac dr. med., neurolog; prof. dr. sc. Zvonimir Kaić, dr. dent. med., stoma­tolog, prof. dr. sc. Nikola Mandić dr. med., psihijatar, prim. dr. sc. Antun Šalamon dr. med., kirurg, prim. Vlasta Vučevac, dr. med., spec. opće medici­ne te prim. mr. sc. Peter Brinar dr. med., opći i vaskularni kirurg, ujedno i predsjednik Odbora SUH-a za zdrav­stvo. Sastanku su prisustvovale i pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović te predsjednica Odbora za socijalna i zdravstvena prava SUH-a Biserka Budigam.

     Peter Brinar podnio je izvještaj o ra­du od 2013. godine, naglasivši kako su djelovali pod nazivom pododbora, što drže neodgovarajućim, te su zatražili da službeni naziv bude odbor. Time se, drže, kvalitetnije nastavlja naslijeđe ko­je je na čelo istoimenog odbora za zdravstvo utemeljio pokojni prof. dr.sc. Dragutin Droždjek. Predsjednica Jas­na Petrović objasnila je da je u međuv­remenu organizacijski smanjen broj odbora i da je sada Odbor za zdrav­stvo i socijalnu zaštitu jedan odbor, a da postoji više pododbora. No, ocijeni­la je da nema prepreke uporabi naziva odbor, iako ne u statutarnom smislu. Članovima će se ubuduće dostavljati redovito Glas umirovljenika, kako bi bi­li informirani o aktivnostima SUH-a, a redovito će se pripremati i zapisnik sa svih sjednica, te izvještavati tijela odlu­čivanja SUH-a o aktivnostima i prijed­lozima. Predloženo je 18 tema koje bi Odbor želio pripremiti i prezentirati čla­novima Sindikata umirovljenika, te široj javnosti. Dogovoreno je također da će se prioritet trenutno dati organiziranju odgovarajućih skupova o institucional­nom smještaju u Zagrebu, o palijativnoj skrbi i hospiciju (zadužena prim. Vuče­vac), dok su članovi Odbora posebno zamoljeni da promisli o temi psihičkih posljedica siromaštva, kako bi se o to­me progovorilo i kroz glasilo SUH-a (prim. Mandić). Usvojen je i zahtjev Odbora da se u „Alijansu za Alzheime- rovu bolest“ kao predstavnik SUH-a delegira prof. dr. sc. Nikola Mandić.