UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktualno: DVIJE POBJEDE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

1. pobjeda: „Božićnica" i blokiranima

     13.listopada_na Nacionalnom je vijeću podržana i upućena Vladi RH na usvajanje odluka o „božićnici“, odnosno o jedno­kratnom novčanom primanju iz Umirovljeničkog fonda (iz nova­ca koji je preostao od povrata duga umirovljenicima). SUH je pozdravio primjenu socijalnih kriterija.

     14.listopada Vlada Republike Hrvatske je usvojila takvu od­luku. Isti dan, 14. listopada, Sindikat umirovljenika Hrvatske uputio je hitnu inicijativu ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećku Vukoviću tražeći da se posebnim uputama omogući da jednokratnu novčanu pomoć dobiju i umirovljenici či­ji su računi blokirani. „SUH upozorava kako je riječ o primanju socijalne naravi, te ukoliko se ne omogući da ono dođe na zašti­ćene račune, bit će kažnjeni zapravo socijalno najugroženiji", pi­še u obrazloženju SUH-a.

     22. listopada oglašava se udruga „Blokirani", pretvarajući to u političku kampanju protiv Vlade, a ne u korist građana s blokiranim mirovinama. Prijete, galame, vrijeđaju, predstavljajući se kao jedini glasnogovornici svih 320 tisuća blokiranih.

     4. studenoga na 39. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog za­voda za mirovinsko osiguranje raspravljen je i podržan Pravilnik o načinu obračuna i isplate jednokratnog novčanog primanja. Nakon konzultacija s Ministarstvom financija i drugim relevant­nim stranama, HZMO je pronašao pravno rješenje te je inicijati­va SUH-a ugrađena u Pravilnik i Vlada RH je dopunila svoju od­luku. Primatelji mirovina čiji su računi blokirani, tu tzv. božićni­cu primit će na zaštićeni račun.

     SUH je još jednom pokazao kako se može djelotvorno i brzo pokretati inicijative i postizati kvalitetne promjene. Primjerice, kao što je prije nekoliko mjeseci postigao ukidanje diskriminaci­je starijih od 65 godina pri produljenju vozačke dozvole, tako smo i ovaj put postigli poboljšicu u korist umirovljenika, bez veli­ke buke. Naime, Hrvatska ima svoje institucije i procedure, te ni­je mudro niti potrebno neprekidno voditi predizborne kampanje.

 

2. pobjeda: Svima informacija o ovrsi nad mirovinom!

     SUH je još 30. srpnja 2012. godine uputio ravnatelju HZMO-a žu­rnu zamolbu za uvođenje dopune podataka o ovrhama u obavijesti o mirovini, jer se ne navodi ovrhovoditelj, niti broj ovrhe, a taj izostanak uzrokuje štetu umirovljenicima, jer katkad dvostruko plaćaju isti ra­čun. Na žalost, odgovor nikad nije stigao, unatoč požurnicama.

     Nakon toga je SUH 6. prosinca 2012. godine, zbog velikog broja pritužbi umirovljenika i drugih starijih osoba, podnio Vladi Republike Hrvatske hitnu inicijativu za izmjene i dopune Ovršnog zakona koji­ma bi se uvela obveza ovrhovoditelja da obavijesti ovršenika o visi­ni duga i roku za njegovo podmirenje; obveza unošenja podataka na izvod o plaći ili mirovini o ovrhovoditelju i dugu, te propisala neovrši- vost dijela plaće ili mirovine neophodne za život. Iako se postiglo da se mirovine više ne ovršuju iznad trećine iznosa, obveza informira­nja o ovrsi nije prihvaćena.

     11. veljače 2013. delegacija SUH-a je obavila službeni posjet HZMO, gdje se postavilo i pitanje kršenja prava primatelja mirovi­na na informiranje o tome što i zašto im se usteže iz mirovine. Saznali smo kako HZMO ima sporazume s bankama, te da je mo­guće revidirati protokol kao dodatak ugovoru, kojim bi se proširio broj informacija u obavijesti o mirovini, a što zahtjeva dodatne na­pore i tehničke prilagodbe od strane HZMO-a koji podatke treba dostavljati, te pristanak banaka da ih uključe u obavijest koju će dostaviti korisniku mirovine. Od svega toga nije bilo ništa. Na na­še požurnice nismo primili odgovor.

     SUH je bitku nastavio kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, gdje je na više sjednica zahtijevao od nazočnih predstavnika HZMO-a, te Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se problem prava na informaciju o ovrhama nad mirovinama konač­no riješi. Ministarstvo je pokušalo obaviti razgovor s bankama da u obavijest o mirovini unesu i podatke o ovrhama, ali su one, kako smo izviješteni, odbile.

     Od 20. ožujka 2014. borba za pravo na informiranje preseljena je i na Upravno vijeće HZMO-a, od kada gotovo i nije bilo sjedni­ce na kojoj predsjednica SUH-a nije postavila to pitanje. Konačno je ravnatelj HZMO-a izvijestio kako se od početka 2015. može pre­ko Online usluge, odnosno kroz sustav e-građanin, dobiti informa­cija o ovrhovoditelju, glavnici ovrhe i inom. Prvi korak je naprav­ljen, ali se odnosi samo na informatički „pismene" i u posjedu od­govarajućeg elektroničkog pomagala. Dakle, to je mogućnost sa­mo za oko 9 posto starijih od 65 godina, ali i to uz prethodnu pri­javu i korištenje pristupne šifre.

     21. svibnja 2015. predstavnica SUH-a je, uz podršku predstavni­ka sindikata u Upravnom vijeću, postigla da se na 35. sjednici usvo­ji naputak rukovodstvu HZMO-a da poduzme aktivnosti prema ban­kama kako bi se ishodilo uključivanje informacija o ovrhama u oba­vijest o mirovini. Sindikalni predstavnik je jasno rekao kako se pos­lodavci kao isplatitelji plaća nikada ne bi usudili izvršiti bilo kakvu us- tegu, bez pismene informacije o kakvoj se ustegi radi.

     Konačno, 4. studenoga 2015. na 39. sjednici Upravnog vijeća HZMO-a podnesena je informacija o poduzetim sastancima s predstavnicima Ministarstva financija, FINA-e, Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge banaka, na kojem se HZMO obvezao obavijestiti poslovne banke o načinu provođenja obavještavanja korisnika o ustegama iz mirovinskih primanja. Obavijest o ustega- ma je izrađena i upućena na testiranje u studenom o.g., a neke manje banke su odmah potvrdile kako će je primijeniti od početka sljedeće godine. Obavijest bi sadržala podatak o ovrhovoditelju, ukupnoj svoti ustege, obračunatoj mjesečnoj svoti, broju doku­menta i broju računa ovrhovoditelja.

     Kako velike banke iskazuju nevoljkost primijeniti obvezu informi­ranja ovršenih korisnika mirovina o ustegama, organizirat će se daljnji razgovori s Hrvatskom udrugom banaka, kako bi se obavješ­tavanje započelo primjenjivati od početka sljedeće godine za sve ovršene umirovljenike, neovisno u kojoj banci imaju račun.

     Sporo? Dakako. No, zanimljivo je kako osim SUH-a nitko do sada nije uopće postavio to pitanje ili pokrenuo javnu inicijativu, a poznato je da umirovljenici, zbog neimanja informacije o ovrsi, ako imaju više ovrha u realizaciji ili na čekanju, katkad duplo plate ra­čune za koje nekako skupe novce, ne znajući da su oni već ovrše- ni, ili da im se „skida" dug koji zapravo ne postoji, a oni ne mogu reagirati jer ne znaju što im se usteže. Sada bi se, nakon tri i pol godine borbe, taj problem konačno riješio zahvaljujući SUH-u.