UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Hrvatska stranka umirovljenika: SUH podržava veći dio predizbornih zahtjeva

     Pred tridesetak SUH-ovaca 15. listo­pada u Radničkom domu „gostovali" su čelnici Hrvatske stranke umirovljenika, članovi SDP-ove koalicije Hrvatska raste, i to predsjednik Silvano Hrelja, dosadaš­nji šef zastupničkog kluba HSU-a Željko Šemper i glasnogovornik Jurica Galešić. Hrelja je upozorio na dugu povijest surad­nje Sindikata umirovljenika i HSU-a, te mnogo zajedničkih postignuća u borbi za prava umirovljenika. U prezentaciji pro­grama HSU-a za parlamentarne izbore ove godine, Hrelja je pobrojao 16 točaka, na koje se predsjednica SUH-a Jasna Petrović javno očitovala, izrazivši stajališ­ta i prijedloge SUH-a.

     Dodatni zdravstveni doprinos: SUH se već godinama također zalaže za ukidanje instituta dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, koji bi u cijelosti trebalo ukinuti, i stopu od jedan posto i stopu od tri posto, pa je HSU zamoljen da tako formu­lira svoj prijedlog, jer bi ostavljanje dodat­nog doprinosa za zdravstveno osiguranje moglo biti aktivirano od neke buduće vlade i za one s nižim mirovinama.

     HRT pristojba: Glede smanjenja HRT pristojbe, koja je doista za umirovljenike preveliki teret, držimo da nije najvažnije socijalno ugroženim umirovljenicima sma­njiti pretplatu, već u cijelosti povećati miro­vine. SUH podržava i da udovac ili udovi­ca imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na dio mirovine svoga preminulog partnera, a ne­ma ništa protiv da se i na nacionalnoj razi­ni uvede božićnica dodatnim sredstvima od poslodavaca (iz sredstava koja bi se namirila plaćanjem poreza na regrese za­poslenima).

     Drugi mirovinski stup: Hrelja, međutim, nije znao kako odgovoriti na pitanje pred­sjednice SUH-a zbog čega je u ime svoje stranke naglo i bez obrazloženja promije­nio stajalište spram drugog mirovinskog stupa, za koji sada ne traži zamrzavanje ili ukidanje, već da ga treba „u većoj mjeri staviti u funkciju razvoja gospodarstva i smanjenja javnog duga“. Petrović i pred­sjednik SUH-ova Odbora za mirovinska prava i sustav Ivo Marjanović vrlo su de­taljno objasnili argumente za transformaci­ju drugog stupa u dobrovoljni, ali ne oduzi­manjem iz prvog mirovinskog stupa među- generacijske solidarnosti. Tu, na žalost SUH i HSU imaju krajnje suprotstavljena stajališta, utoliko više što je i sam čelnik HSU-a donedavno zagovarao stajalište o zamrzavanju i štetnosti takvog stupa.

     Deklarativne stavke: Unatoč (pre)više načelnih i deklarativnih programskih stav­ki, poput „unapređenja dostupnosti zdrav­stvene zaštite", ratifikacije (revidirane) So­cijalne povelje Vijeća Europe, „decentrali­zacije socijalne skrbi s povećanjem kapa­citeta ustanova socijalne skrbi“ i usvajanja Deklaracije o neotuđivim pravima um­irovljenika u Hrvatskom saboru, program HSU-a ima još i konkretnijih elemenata.

     Naknada za starost: SUH je ocijenio ka­ko je zasigurno potrebno građanima stari­jima od 65 godina bez radnog staža osigu­rati „socijalnu naknadu“ na teret sredstava socijalne skrbi, ali se zalaže za model drž­avne naknade za starije od 65 godina koji nisu stekli uvjete za mirovinu, i to iz držav­nog proračuna. Isto, ali različito. SUH se, k tome, zalaže i za uvođenje minimalne mi­rovine koja bi iznosila 50 posto minimalne plaće, što HSU ne drži dijelom mirovin­skog, već socijalnog sustava.

     Pravobranitelj za starije osobe: SUH se također zalaže za uvođenje instituta pra­vobranitelja za umirovljenike i starije oso­be, a prihvaća i da se vlasništvo nad do­movina umirovljenika prenese sa države na županije kao osnivače, ali uz uvjet da im se zakonom zabrani prenamjena (u npr. hotele). Prihvaća i redistributivnu mjeru da se osobama koje koriste rodiljni ili roditelj­ski dopust kod izračuna mirovine za to raz­doblje uzima prosjek plaće svih ostalih go­dina. HSU naglašava da je to mjera za že­ne, međutim SUH drži da treba biti i za očeve koji koriste roditeljski dopust.

     Dodatak na mirovinu: Prihvatljivo je i omogućiti prigodom umirovljenja pravo na dio dodatka od 27 posto razmjeran stažu onima koji sada štede u drugom mirovin­skom stupu, ali SUH drži daleko boljim svim dopustiti prijelaz u prvi stup kako su to učinile Poljska, Slovačka i Češka, jer je politički neshvatljivo da se tjera ljude s pla­ćama nižima od tisuću eura ulagati u drugi stup, kad to naprosto nije isplativo i imat će puno niže mirovine nego u prvom stu­pu.

     Royalovi korisnici: Na posljetku, SUH podržava programsko stajalište HSU-a da je država suodgovorna za sudbinu korisni­ka Royalovog modela dokupa mirovine, ali ne i s time da se prihvati njegove korisnike u mirovinski sustav RH, već da se nađe rješenje kroz druge modele.

Čega nema?

     SUH u ovom programu nije prepoznao nekoliko važnih prioriteta, a to je na prvom mjestu transformacija obvezatnog drugog stupa u dobrovoljni i to nikako na teret do­prinosa iz prvog mirovinskog stupa. Refor­ma mirovinskog sustava je potrebna, no HSU se ne hvata u koštac s takvim pita­njem.

     Drugo, HSU nije nigdje spomenuo pro­blem naglog siromašenja umirovljenika i starijih osoba, gdje je danas više od treći­ne njih u kategoriji siromašnih i socijalno isključenih. Nikakve mjere se ne prepoz­naju u predizbornom programu koje bi pre- venirale ili zaustavile siromašenje, osim tzv. socijalne naknade.

     Treće, HSU ne spominje potrebu pro­nalaženja boljeg modela usklađivanja mi­rovina, jer je postojeći doveo do toga da su u posljednje dvije godine usklađene za sa­mo 5 kuna.

     SUH-ovci su ocijenili razgovore kvalitet­nim i dvosmjernim promišljanjem moguć­nosti poboljšanja prava standarda za um­irovljenike i starije osobe, te očekuju nas­tavak suradnje s ovom parlamentarnom strankom s kojom dijele sjećanja na zajed­ničku borbu i postignuća.