UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE 

Podrška umirovljenika zdravstvenoj reformi 

 

     Na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koja se održala 19. lipnja 2015. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, na dnevnom redu je bio Nacrt prijedloga Zakona o obveznom zdravstvenom osigura­nju i Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na neuobičajenoj popodnev­noj sjednici uoči vikenda, kojom je predsjedavao ministar Mirando Mrsić, ministar zdravlja Siniša Varga i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec detaljno su prezentirali predložene izmjene u dva temeljna zdravstvena zakona. 

     Uoči same sjednice predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović prisutnim je člano­vima Vijeća podijelila najnoviji broj Glasa umirovljenika u kojemu je SUH objavio 20 javnih pitanja za ministra, a k tome i 12 stajališta koja je Predsjedništvo SUH­a zauzelo na sjednici 18. lipnja 2015. SUH je pozdravio koncept jačanja domova zdravlja u koje bi se uvele i usluge liječnika specijalista te omogućilo ljudima sta­rije životne dobi dostupnost što većeg broja zdravstvenih usluga blizu svog doma. 

     Nadalje, SUH se ne protivi koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz uvjet da osiguravanja pune zemljovidne pokrivenosti uslugama primarne zdrav­stvene zaštite. Podržava se razvoj koncepta dnevne bolnice, kao i proširenje pa­lijativne skrbi. Potrebnim se drži i uvođenje specijalizacije bolnica te njihove funkcionalne integracije. Međutim, izražena je zabrinutost zbog zadržavanja sus­tava paralelnog rada liječnika u javnom i privatnom sektoru, kao i opasnosti pod­jele zdravstva na ono s kvalitetnijim pravima za bogate, te rudimentarno za siro­mašne (što se već sada prepoznaje po boji zubne plombe, jer za bijele treba do­platiti). 

     Temeljni pristup SUH-a odnosi se na potrebu očuvanja javnog zdravstva bez poskupljenja npr. dopunskog osiguranja ili smanjivanja tzv. zdravstvene košarice. Završno, nazočnima je upućen zahtjev da predstavnici umirovljenika i starijih oso­ba uđu u Upravno vijeće HZZO-a jer predstavljaju oko 19 posto stanovništva. Na­kon strpljivih i detaljnijih odgovora, predstavnici umirovljeničkih udruga su podrž­ali koncept zdravstvene reforme. 

     Predstavnica SUH-a je završno zatražila „pod razno“ - hitno pokretanje postup­ka izvanrednog usklađivanja mirovina, zbog naglog siromašenja starijih i opada­nja kupovne vrijednosti mirovina. Ministar Mrsić nije pokazao osobiti interes za to pitanje, a niti empatiju spram siromašnih umirovljenika čije bi interese trebao šti­titi. Izrazio je tek nadu da će se nakon godine dana mirovine možda usklađivati redovitim putem.