UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Povećalo: Prevareni i poniženi, zanemareni i zlostavljani

ZAVRŠILA KAMPANJA „ZAUSTAVIMO EKONOMSKU ZLOUPOTREBU STARIJIH OSOBA!“

     Sindikat umirovljenika Hrvat­ske je još u siječnju 2013. godine krenuo u otvorenu borbu protiv ekonomskog zlos­tavljanja starijih osoba, svjed­očeći kroz svoje Pravno savjeto­valište sve učestalijim prijavama slučajeva financijskih prijevara i ekonomske zloporabe, dijelom i uslijed recesije i bujanja siro­maštva. Uz tradicionalne prijeva­re korištenjem različitih pravnih oblika - oporuka, darovnih ili pro­dajnih ugovora, ugovora o doži­votnom uzdržavanju itd. - sve je češće zloporabljen i institut ugo­vora o dosmrtnom uzdržavanju, uveden 2006. godine.

     Sindikat je prije dvije godine i službeno uputio inicijativu Minis­tarstvu pravosuđa za izmjenu i dopunu Zakona o obveznim pra­vima, a odgovor Ministarstva je stigao u trenu i - bio je negati­van. Zatražili smo ukidanje dos- mrtnog uzdržavanja, te bitna po­boljšanja u doživotnom uzdrža­vanju. Obrazloženje Ministarstva je bilo nelogično: svi koji potpišu takve ugovore su punoljetni, pa imaju pravo potpisivati što hoće, pa i na svoju štetu. Još je nevje- rojatnije zvučalo obrazloženje kako je dosmrtno uzdržavanje postojalo i ilegalno, pa su oni sa­mo to legalizirali. Hoćemo li tako legalizirati i rad na crno, pa neki će plaćati doprinose, a neki ne­će? Hoćemo li prestati s borbom protiv zelenaštva ili mahinacija banaka, samo zato što su puno­ljetni ljudi prevareni, pa neka im bude?

     Sve veći broj prevarenih i poni­ženih umirovljenika postavio je pred SUH nove zadatke: pridobi- vena je podrška Ministarstva soci­jalne politike, te potom i Pučke pravobraniteljice, a kroz medije se nastoji senzibilizirati javnost, a osobito starije osobe, da nauče prepoznati prijetnju ekonomske zloporabe, iskorištavanja, ali i za­nemarivanja.

     SUH se lani prijavio na Natje­čaj za projekate u području zašti­te, poštivanja i promicanja ljud­skih prava, kojeg je 31. ožujka raspisao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manji­na. U kategoriji „Prevencija i suz­bijanje različitih oblika nasilja u obitelji“, projekt je na iznenađe­nje i radost SUH-a dobio gotovo maksimalan broj bodova, pa iako je riječ o simboličnom iznosu od 20.000 kuna za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30. travnja ove godine, projektni tim je pun sa­mopouzdanja krenuo u ovaj hra­bri pothvat. SUH je pridodao i svoje volonterske snage i novce kako bi kampanja u potpunosti uspjela.

     Tako je 1. rujna 2014. pokre­nut projekt „Zaustavimo zloupo­trebu starijih osoba“, u kojem su uz nacionalnu središnjicu SUH-a i Gradsko povjereništvo SUH-a Zagreba, kao izvršni partneri sudjelovale i podružnice SUH-a Pula, Osijek i Split.

     Osnovni cilj projekta bio je pri­donijeti poštivanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, osobito naj­ugroženijih kategorija starijih oso­ba, s naglaskom na žene izložene financijskom i materijalnom nasilju te nasilju u obitelji, osvijestiti jav­nost o neprihvatljivosti nasilja i diskriminacije starijih osoba te unaprijediti suradnju organizacija civilnog društva i državnih institu­cija na nacionalnoj i lokalnoj razi­ni.

     Koliko smo uspjeli ostvariti cilj sprječavanja financijskog i materi­jalnog zlostavljanja starijih osoba, osobito žena 65+? Cilj je ostvaren u mjeri koliko je to moguće ostva­riti jednim projektom, no sigurno je da je osnažio interes javnosti za prepoznavanje potrebe sprje­čavanja ekonomske zloupotrebe starijih osoba, što je vidljivo iz po­jačanog interesa medija, Ministar­stva socijalne politike i mladih, Ureda pučke pravobraniteljice itd.

     Koliko smo uspjeli informirati javnost o problemu financijskog i materijalnog zlostavljanja? Naš projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba!“ imao je javni i me­dijski karakter, a dijelom i značaj­ke kampanje usmjerene na privla­čenje pozornosti šire javnosti o problematici financijskog/materi- jalnog zlostavljanja starijih osoba. Svemu je najviše pridonio video film čiji su isječci, tonski i vizualni, emitirani u brojnim emisijama i prilozima.

     Uz informiranje na razini naših podružnica (interno), o ovome problemu smo izvijestili i putem „Glasa umirovljenika", mjesečnog glasila SUH-a (brojevi 214, 215, 216, 217, 218, 219, 220 i 221), naše web stranice www.suh.hr, objavom na Hrvatskom radiju u emisiji Treća dob, na HTV Treća dob, Z 1, TV Mreža, OTV te medi­jima koji su zabilježili naše sudje­lovanje na okruglom stolu Ureda pučke pravobraniteljice, održa­nom 17. listopada u Zagrebu, gdje smo dobili javnu podršku za inici­jativu za ukidanje dosmrtnog uz­državanja. Uslijedilo je i više de­setaka gostovanja u elektronskim i pisanim medijima (Dnevnik.hr, narod.hr, sssh.hr, indeks.hr, ne- zavisni.hr, objektivno.hr, Narodni list, Zadarski list, regionalex- press.hr, Glas Istre, Glas Slavoni­je, Slobodna Dalmacija, Radio Valpovo, Osijek.hr, zagrebačke i lokalne radio stanice, HINA). To više nije tema o kojoj se šuti.

     Koliko smo pak osvijestili i sav­jetovali potencijalne žrtve-starije osobe, kako direktno (Pravno savjetovalište SUH-a, tribine, ra­dionice) ili indirektno (posred­stvom medija)? Cilj projekta je ostvaren, jer je kroz medije velik broj starijih osoba saznao o svo­jim pravima vezano uz potencijal­ne oblike ekonomske zloupotre­be, što potvrđuje i činjenica da se za vrijeme trajanja projekta više od 80 osoba javilo telefonskim upitima ili osobno u Pravno savje­tovalište SUH-a te zatražilo savjet ili pravnu i psihološku pomoć.

     Na javnim tribinama prigodom kojih su prezentirani video film i letak sudjelovalo je 260 osoba a predstavljeni su video film i letak, te  projekt (Zagreb, Pula, Osijek, Split). Dio sudionika je temeljem svjedočenja o konkretnim slučaje­vima iz kampanjskog video-filma već tijekom radionica osvijestio primjere ekonomskog zlostavlja­nja iz osobnog ili zapamćenog is­kustva, a koje nisu do tada razaz- navali. No ovaj projekt je održiv, jer se tribine nastavljaju u najma­nje dvotjednom ritmu (npr. Samo­bor, Novi Zagreb, Velika Gorica, Krapina), pošto educirani aktivisti drže prezentacije u lokalnim za­jednicama te tako šire krug osvi­ještenih potencijalnih žrtava. Osim kroz pravno savjetovalište SUH-a, dimenzija osvješćivanja je ostvarena i u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom (kontakt broje­vi su uključeni i u letak projekta i kampanje), a u završnoj fazi pro­jekta i s Pravnom klinikom Prav­nog fakulteta te s Hrvatskim prav­nim centrom.

     Poseban uspjeh je bila realiza­cija kvalitetnog video uratka (sni­manje filma prema vlastitom si­nopsisu, te u vlastitoj produkciji i   montaži), i to na osnovu konkret­nih slučajeva iz rada Pravnog savjetovališta SUH-a što je distri­bucijom, emitiranjem u elektron­skim medijima i na web portalima te na radionicama i press konfe­rencijama bitno utjecalo na pre­poznavanje važnosti teme i pro­jekta u javnosti, ali i omogućio kvalitetu.

     Cilj je bilo educirati aktiviste SUH-a u 4 grada (za sudionike iz pet županija) o simptomima, uzro­cima i posljedicama financijskog i materijalnog zlostavljanja starijih

     Taj cilj projekta je u potpunosti realiziran, jer su radionice održane u predviđenim terminima, izve­dene na vrlo kvalitetan način, sva­ka u trajanju od po 4-5 sati, te s interaktivnim pristupom (rad u grupama, simulacija situacija, igranje uloga), pa je ukupno edu­cirano 208 aktivista i to:

21. siječnja 2015. - Grad Za­greb (i za Zagrebačku županiju)

17.veljače 2015. - Pula (za Is­tarsku županiju)

11. ožujka 2015. - Osijek (za Osječko-baranjsku županiju)

1. travnja 2015. - Split (za Splitsko-dalmatinsku županiju).

     Javnim tribinama i radionica­ma prisustvovali su i gosti iz tije­la županija i lokalne samoupra­ve i drugih udruga, pa je tako npr. u Zagrebu sudjelovala Viš­nja Fortuna, pročelnica za društ­vene djelatnosti Grada Zagreba, u Puli u ime Grada pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Elvira Krizmanić Mar- janović, a u Osijeku Martina Pej- ić iz Upravnog odjela za zdrav­stvo i socijalnu skrb Županije te iz gradskog ureda Ana Rimac.

     Svaki polaznik radionice do­bio je na DVD-u primjerak video filma i prezentacije radionice u ppt formatu, te letke i uvjerenje o završenoj radionici, kako bi mogli temeljem istog pripremati daljnja predavanja i radionice. Time se osnažila održivost pro­jekta te postizanje svih projekt­nih ciljeva.

     Koliko smo odmakli s ciljem da promijenimo zakon koji je tako ve­likodušan prema lešinarstvu? SUH je još 16. veljače 2013. go­dine podnio Zahtjev za izmjenu obveznih odnosa na način da se ukine dosmrtno uzdržavanje te postrože kriteriji za doživotno uz­državanje, ali je inicijativa odbije­na s vrlo neuvjerljivim razlozima od strane Ministarstva pravosuđa. U međuvremenu je SUH izlobirao podršku Ministarstva socijalne po­litike i mladih glede ukidanja dos- mrtnog uzdržavanja te uvođenja preciznih odredbi za javne biljež­nike, no tijekom projekta je, u jav­nosti i na radionicama, nastavlje­na borba za zakonske izmjene i poboljšice, te je tijekom projekta postignuta potpora od strane Puč­ke pravobraniteljice (razgovori na zahtjev SUH-a u Uredu, sudjelo­vanje na okruglom stolu Pučke pravobraniteljice, priprema izvješ­ća SUH-a za godišnje izviješće Pučke pravobraniteljice Hrvat­skom saboru itd.). A bitka se nas­tavlja i kroz razne fokus grupe i tribine.

     Ovih dana SUH ide s ponov­ljenim i razrađenijim prijedlogom za izmjenu Zakona o obveznim odnosima, i u pravu kampanju za izmjenu zakona, a u tom po­gledu ostvaruje i suradnju s Ure­dom pučke pravobraniteljice ko­ja je takve preporuke predočila Hrvatskom saboru, s Ministar­stvom socijalne politike i mladih.

     Idemo dalje s kamapanjom. Na to nas obvezuje sada već stotinjak slučajeva izlistanih u arhivu Pravnog savjetovališta SUH-a, pretužne priče o ljudima koji su izgubili ne samo imovinu, već i zdravlje i dostojanstvo. (Jasna A. Petrović)