UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Povećalo: Prevareni i poniženi, zanemareni i zlostavljani

ZAVRŠILA KAMPANJA „ZAUSTAVIMO EKONOMSKU ZLOUPOTREBU STARIJIH OSOBA!“

     Sindikat umirovljenika Hrvat­ske je još u siječnju 2013. godine krenuo u otvorenu borbu protiv ekonomskog zlos­tavljanja starijih osoba, svjed­očeći kroz svoje Pravno savjeto­valište sve učestalijim prijavama slučajeva financijskih prijevara i ekonomske zloporabe, dijelom i uslijed recesije i bujanja siro­maštva. Uz tradicionalne prijeva­re korištenjem različitih pravnih oblika - oporuka, darovnih ili pro­dajnih ugovora, ugovora o doži­votnom uzdržavanju itd. - sve je češće zloporabljen i institut ugo­vora o dosmrtnom uzdržavanju, uveden 2006. godine.

     Sindikat je prije dvije godine i službeno uputio inicijativu Minis­tarstvu pravosuđa za izmjenu i dopunu Zakona o obveznim pra­vima, a odgovor Ministarstva je stigao u trenu i - bio je negati­van. Zatražili smo ukidanje dos- mrtnog uzdržavanja, te bitna po­boljšanja u doživotnom uzdrža­vanju. Obrazloženje Ministarstva je bilo nelogično: svi koji potpišu takve ugovore su punoljetni, pa imaju pravo potpisivati što hoće, pa i na svoju štetu. Još je nevje- rojatnije zvučalo obrazloženje kako je dosmrtno uzdržavanje postojalo i ilegalno, pa su oni sa­mo to legalizirali. Hoćemo li tako legalizirati i rad na crno, pa neki će plaćati doprinose, a neki ne­će? Hoćemo li prestati s borbom protiv zelenaštva ili mahinacija banaka, samo zato što su puno­ljetni ljudi prevareni, pa neka im bude?

     Sve veći broj prevarenih i poni­ženih umirovljenika postavio je pred SUH nove zadatke: pridobi- vena je podrška Ministarstva soci­jalne politike, te potom i Pučke pravobraniteljice, a kroz medije se nastoji senzibilizirati javnost, a osobito starije osobe, da nauče prepoznati prijetnju ekonomske zloporabe, iskorištavanja, ali i za­nemarivanja.

     SUH se lani prijavio na Natje­čaj za projekate u području zašti­te, poštivanja i promicanja ljud­skih prava, kojeg je 31. ožujka raspisao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manji­na. U kategoriji „Prevencija i suz­bijanje različitih oblika nasilja u obitelji“, projekt je na iznenađe­nje i radost SUH-a dobio gotovo maksimalan broj bodova, pa iako je riječ o simboličnom iznosu od 20.000 kuna za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30. travnja ove godine, projektni tim je pun sa­mopouzdanja krenuo u ovaj hra­bri pothvat. SUH je pridodao i svoje volonterske snage i novce kako bi kampanja u potpunosti uspjela.

     Tako je 1. rujna 2014. pokre­nut projekt „Zaustavimo zloupo­trebu starijih osoba“, u kojem su uz nacionalnu središnjicu SUH-a i Gradsko povjereništvo SUH-a Zagreba, kao izvršni partneri sudjelovale i podružnice SUH-a Pula, Osijek i Split.

     Osnovni cilj projekta bio je pri­donijeti poštivanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, osobito naj­ugroženijih kategorija starijih oso­ba, s naglaskom na žene izložene financijskom i materijalnom nasilju te nasilju u obitelji, osvijestiti jav­nost o neprihvatljivosti nasilja i diskriminacije starijih osoba te unaprijediti suradnju organizacija civilnog društva i državnih institu­cija na nacionalnoj i lokalnoj razi­ni.

     Koliko smo uspjeli ostvariti cilj sprječavanja financijskog i materi­jalnog zlostavljanja starijih osoba, osobito žena 65+? Cilj je ostvaren u mjeri koliko je to moguće ostva­riti jednim projektom, no sigurno je da je osnažio interes javnosti za prepoznavanje potrebe sprje­čavanja ekonomske zloupotrebe starijih osoba, što je vidljivo iz po­jačanog interesa medija, Ministar­stva socijalne politike i mladih, Ureda pučke pravobraniteljice itd.

     Koliko smo uspjeli informirati javnost o problemu financijskog i materijalnog zlostavljanja? Naš projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba!“ imao je javni i me­dijski karakter, a dijelom i značaj­ke kampanje usmjerene na privla­čenje pozornosti šire javnosti o problematici financijskog/materi- jalnog zlostavljanja starijih osoba. Svemu je najviše pridonio video film čiji su isječci, tonski i vizualni, emitirani u brojnim emisijama i prilozima.

     Uz informiranje na razini naših podružnica (interno), o ovome problemu smo izvijestili i putem „Glasa umirovljenika", mjesečnog glasila SUH-a (brojevi 214, 215, 216, 217, 218, 219, 220 i 221), naše web stranice www.suh.hr, objavom na Hrvatskom radiju u emisiji Treća dob, na HTV Treća dob, Z 1, TV Mreža, OTV te medi­jima koji su zabilježili naše sudje­lovanje na okruglom stolu Ureda pučke pravobraniteljice, održa­nom 17. listopada u Zagrebu, gdje smo dobili javnu podršku za inici­jativu za ukidanje dosmrtnog uz­državanja. Uslijedilo je i više de­setaka gostovanja u elektronskim i pisanim medijima (Dnevnik.hr, narod.hr, sssh.hr, indeks.hr, ne- zavisni.hr, objektivno.hr, Narodni list, Zadarski list, regionalex- press.hr, Glas Istre, Glas Slavoni­je, Slobodna Dalmacija, Radio Valpovo, Osijek.hr, zagrebačke i lokalne radio stanice, HINA). To više nije tema o kojoj se šuti.

     Koliko smo pak osvijestili i sav­jetovali potencijalne žrtve-starije osobe, kako direktno (Pravno savjetovalište SUH-a, tribine, ra­dionice) ili indirektno (posred­stvom medija)? Cilj projekta je ostvaren, jer je kroz medije velik broj starijih osoba saznao o svo­jim pravima vezano uz potencijal­ne oblike ekonomske zloupotre­be, što potvrđuje i činjenica da se za vrijeme trajanja projekta više od 80 osoba javilo telefonskim upitima ili osobno u Pravno savje­tovalište SUH-a te zatražilo savjet ili pravnu i psihološku pomoć.

     Na javnim tribinama prigodom kojih su prezentirani video film i letak sudjelovalo je 260 osoba a predstavljeni su video film i letak, te  projekt (Zagreb, Pula, Osijek, Split). Dio sudionika je temeljem svjedočenja o konkretnim slučaje­vima iz kampanjskog video-filma već tijekom radionica osvijestio primjere ekonomskog zlostavlja­nja iz osobnog ili zapamćenog is­kustva, a koje nisu do tada razaz- navali. No ovaj projekt je održiv, jer se tribine nastavljaju u najma­nje dvotjednom ritmu (npr. Samo­bor, Novi Zagreb, Velika Gorica, Krapina), pošto educirani aktivisti drže prezentacije u lokalnim za­jednicama te tako šire krug osvi­ještenih potencijalnih žrtava. Osim kroz pravno savjetovalište SUH-a, dimenzija osvješćivanja je ostvarena i u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom (kontakt broje­vi su uključeni i u letak projekta i kampanje), a u završnoj fazi pro­jekta i s Pravnom klinikom Prav­nog fakulteta te s Hrvatskim prav­nim centrom.

     Poseban uspjeh je bila realiza­cija kvalitetnog video uratka (sni­manje filma prema vlastitom si­nopsisu, te u vlastitoj produkciji i   montaži), i to na osnovu konkret­nih slučajeva iz rada Pravnog savjetovališta SUH-a što je distri­bucijom, emitiranjem u elektron­skim medijima i na web portalima te na radionicama i press konfe­rencijama bitno utjecalo na pre­poznavanje važnosti teme i pro­jekta u javnosti, ali i omogućio kvalitetu.

     Cilj je bilo educirati aktiviste SUH-a u 4 grada (za sudionike iz pet županija) o simptomima, uzro­cima i posljedicama financijskog i materijalnog zlostavljanja starijih

     Taj cilj projekta je u potpunosti realiziran, jer su radionice održane u predviđenim terminima, izve­dene na vrlo kvalitetan način, sva­ka u trajanju od po 4-5 sati, te s interaktivnim pristupom (rad u grupama, simulacija situacija, igranje uloga), pa je ukupno edu­cirano 208 aktivista i to:

21. siječnja 2015. - Grad Za­greb (i za Zagrebačku županiju)

17.veljače 2015. - Pula (za Is­tarsku županiju)

11. ožujka 2015. - Osijek (za Osječko-baranjsku županiju)

1. travnja 2015. - Split (za Splitsko-dalmatinsku županiju).

     Javnim tribinama i radionica­ma prisustvovali su i gosti iz tije­la županija i lokalne samoupra­ve i drugih udruga, pa je tako npr. u Zagrebu sudjelovala Viš­nja Fortuna, pročelnica za društ­vene djelatnosti Grada Zagreba, u Puli u ime Grada pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Elvira Krizmanić Mar- janović, a u Osijeku Martina Pej- ić iz Upravnog odjela za zdrav­stvo i socijalnu skrb Županije te iz gradskog ureda Ana Rimac.

     Svaki polaznik radionice do­bio je na DVD-u primjerak video filma i prezentacije radionice u ppt formatu, te letke i uvjerenje o završenoj radionici, kako bi mogli temeljem istog pripremati daljnja predavanja i radionice. Time se osnažila održivost pro­jekta te postizanje svih projekt­nih ciljeva.

     Koliko smo odmakli s ciljem da promijenimo zakon koji je tako ve­likodušan prema lešinarstvu? SUH je još 16. veljače 2013. go­dine podnio Zahtjev za izmjenu obveznih odnosa na način da se ukine dosmrtno uzdržavanje te postrože kriteriji za doživotno uz­državanje, ali je inicijativa odbije­na s vrlo neuvjerljivim razlozima od strane Ministarstva pravosuđa. U međuvremenu je SUH izlobirao podršku Ministarstva socijalne po­litike i mladih glede ukidanja dos- mrtnog uzdržavanja te uvođenja preciznih odredbi za javne biljež­nike, no tijekom projekta je, u jav­nosti i na radionicama, nastavlje­na borba za zakonske izmjene i poboljšice, te je tijekom projekta postignuta potpora od strane Puč­ke pravobraniteljice (razgovori na zahtjev SUH-a u Uredu, sudjelo­vanje na okruglom stolu Pučke pravobraniteljice, priprema izvješ­ća SUH-a za godišnje izviješće Pučke pravobraniteljice Hrvat­skom saboru itd.). A bitka se nas­tavlja i kroz razne fokus grupe i tribine.

     Ovih dana SUH ide s ponov­ljenim i razrađenijim prijedlogom za izmjenu Zakona o obveznim odnosima, i u pravu kampanju za izmjenu zakona, a u tom po­gledu ostvaruje i suradnju s Ure­dom pučke pravobraniteljice ko­ja je takve preporuke predočila Hrvatskom saboru, s Ministar­stvom socijalne politike i mladih.

     Idemo dalje s kamapanjom. Na to nas obvezuje sada već stotinjak slučajeva izlistanih u arhivu Pravnog savjetovališta SUH-a, pretužne priče o ljudima koji su izgubili ne samo imovinu, već i zdravlje i dostojanstvo. (Jasna A. Petrović)