UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Vlada donijela Uredbu o izmjenama i dopunama ZOMO-a

Zbrka na sve strane

Na 200. sjednici održanoj 17. prosinca 2014. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 151 od 19. prosinca 2014., te stupila na snagu 1. siječnja 2015.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić naglasio je da se tom Uredbom ispunjava ono što je dogovoreno u Hrvatskom saboru na sastanku s hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, te pojasnio da se razdvajanje mirovina hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata odgađa za šest mjeseci, s 31. prosinca 2014. na 30. lipnja 2015., iako samo razdvajanje mirovina neće donijeti nikakve promjene u visini mirovine. Zaboravio je reći kako se model usklađivanja mirovina u toj kategoriji bitno mijenja, te im prijeti i tri godine svojevrsnog zamrzavanja mirovina.

Međutim, ostalim korisnicima kojima je dio mirovine određen, odnosno ostvaren prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima razdvaja se mirovina koja im pripada na dan 31. prosinca 2014., a Zavod će o tome donijeti rješenje u roku od 60 dana. SUH će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti takve Uredbe zbog diskriminacije svih drugih kategorija umirovljenika iz članka 80. ZOMO-a.

Uredbom se, nadalje, izvršava usklađivanje sa zakonima koji su u međuvremenu doneseni tijekom 2014., kojima je propisano ustrojavanje  jedinstvenog tijela vještačenja koje je dio Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod za vještačenje). Počevši od 1. siječnja 2015. Zavod za vještačenje obavljat će poslove vještačenja u prvome i drugom stupnju za potrebe ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, a te poslove neće više obavljati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Osim toga, Uredbom se usklađivanje ZOMO i sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima. Preciznije je određeno da jednak pristup pravima iz mirovinskog osiguranja imaju osiguranici koji rade s nepunim radnim vremenom, kao i oni koji rade s punim radnim vremenom.

Uredbom su uređene i odredbe o rokovima za prijavu samostalnih obveznika te prijavljivanje radnika kod poslodavaca. Poslodavac je dužan radnika prijaviti osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

Također je promijenjen naziv prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika jer ima obilježja starosne mirovine - stječe se  navršenjem 60 godina života i stažem osiguranja od 41 godine, a određuje se bez umanjenja. Važno je napomenuti da se mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine ne odnosi na starosnu mirovina za dugogodišnjeg osiguranika. Osiguranik koji istovremeno ispunjava uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i starosnu mirovinu (65 godina života – muškarac, odnosno 61 godinu i 3 mjeseca u 2015. godini –žena - uvjet starosne dobi iz prijelaznog razdoblja za žene), nema pravo na izbor starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, već može ostvariti pravo samo na starosnu mirovinu.