UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Vlada donijela Uredbu o izmjenama i dopunama ZOMO-a

Zbrka na sve strane

Na 200. sjednici održanoj 17. prosinca 2014. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 151 od 19. prosinca 2014., te stupila na snagu 1. siječnja 2015.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić naglasio je da se tom Uredbom ispunjava ono što je dogovoreno u Hrvatskom saboru na sastanku s hrvatskim braniteljima Domovinskog rata, te pojasnio da se razdvajanje mirovina hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata odgađa za šest mjeseci, s 31. prosinca 2014. na 30. lipnja 2015., iako samo razdvajanje mirovina neće donijeti nikakve promjene u visini mirovine. Zaboravio je reći kako se model usklađivanja mirovina u toj kategoriji bitno mijenja, te im prijeti i tri godine svojevrsnog zamrzavanja mirovina.

Međutim, ostalim korisnicima kojima je dio mirovine određen, odnosno ostvaren prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima razdvaja se mirovina koja im pripada na dan 31. prosinca 2014., a Zavod će o tome donijeti rješenje u roku od 60 dana. SUH će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti takve Uredbe zbog diskriminacije svih drugih kategorija umirovljenika iz članka 80. ZOMO-a.

Uredbom se, nadalje, izvršava usklađivanje sa zakonima koji su u međuvremenu doneseni tijekom 2014., kojima je propisano ustrojavanje  jedinstvenog tijela vještačenja koje je dio Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod za vještačenje). Počevši od 1. siječnja 2015. Zavod za vještačenje obavljat će poslove vještačenja u prvome i drugom stupnju za potrebe ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, a te poslove neće više obavljati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Osim toga, Uredbom se usklađivanje ZOMO i sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima. Preciznije je određeno da jednak pristup pravima iz mirovinskog osiguranja imaju osiguranici koji rade s nepunim radnim vremenom, kao i oni koji rade s punim radnim vremenom.

Uredbom su uređene i odredbe o rokovima za prijavu samostalnih obveznika te prijavljivanje radnika kod poslodavaca. Poslodavac je dužan radnika prijaviti osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

Također je promijenjen naziv prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika jer ima obilježja starosne mirovine - stječe se  navršenjem 60 godina života i stažem osiguranja od 41 godine, a određuje se bez umanjenja. Važno je napomenuti da se mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine ne odnosi na starosnu mirovina za dugogodišnjeg osiguranika. Osiguranik koji istovremeno ispunjava uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i starosnu mirovinu (65 godina života – muškarac, odnosno 61 godinu i 3 mjeseca u 2015. godini –žena - uvjet starosne dobi iz prijelaznog razdoblja za žene), nema pravo na izbor starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, već može ostvariti pravo samo na starosnu mirovinu.