UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

RADNI DOGOVOR MUH­-a i SUH­-a

Zajedništvom do obrane prava umirovljenika

Na poziv rukovodstva Sindikata umirovljenika Hrvatske na radni dogovor je u Radnički dom 19. studenoga stiglo tročlano izaslanstvo Matice umirovljenika Hrvatske, najveće umirovljeničke asocijacije u Hrvatskoj, i to predsjednik Josip Kovačević, zamjenik Tomo Benko i tajnik Ivan Banek. Boje SUH­a zastupali su predsjednica Jasna A. Petrović, zamjenik Milan Tomičić i potpredsjednica Biserka Budigam.

Ugodan dvosatni razgovor nije na stolu imao ugodne teme, jer položaj umirovljenika u Hrvatskoj malo koga može zadovoljiti. Međunarodni monetarni fond, s jedne strane, neprekidno traži rezanje svega i svačega, pa i mirovina, a tom se zboru nerijetko pridruže i pojedini „stručnjaci“, iako Vlada naglašava kako rezanja neće biti.

Zatim, tu je i neshvatljiv potez premijera Zorana Milanovića, koji je na skupštini Hrvatske stranke umirovljenika najavio ukidanje stupa međugeneracijske solidarnosti, te jačanje privatnih mirovinskih shema, i sve to u vrijeme kad je prosječna mirovina na bijednih 2.260 kuna. Stoga su predstavnici dvaju najvećih umirovljeničkih udruga dogovorili kako će zajednički zagovarati obranu javnog mirovinskog sustava.

Nezadovoljstvo radom Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe je također uzelo maha, jer se mnoge zakonske promjene ne nađu na dnevnom redu prije donošenja, kao što se dogodilo i sa Zakonom o sigurnosti u prometu, kojim je obnova vozačke dozvole nakon 65. godine života uvjetovana kompletnim zdravstvenim pregledom na račun vozača! Dogovorno je da se izvrše potrebna lobiranja ukoliko se na sjednici Nacionalnog vijeća ne uspije dogovoriti izmjene od strane Vlade.

No, i kad Nacionalno vijeće nešto raspravi, poput oštrog upozorenja MUH­a o falsificiranju statističkih pokazatelja, ništa se ne promijeni, jer se i dalje na web stranici HZMO­a ne navodi prosječna mirovina, već samo neka računska – koliko bi mirovinu imao umirovljenik sa 65 godina života i 40 godina staža.

Razgovaralo se i o situaciji u vezi domova umirovljenika i najavi uvođenja ekonomskih cijena, kao i o nepostojanju strategije razvitka institucionalne skrbi. Dogovoreno je da se od Nacionalnog vijeća zatraži da se i ovo pitanje nađe na dnevnom redu prije nego što se donesu kakve odluke.

Uobičajeno pitanje ukidanja dodatnog zdravstvenog doprinosa – tema je od koje se ne odustaje, pa se zaključilo kako je teret tog doprinosa odmah mora skinuti s mirovina, kao što je to slučaj u Sloveniji.

SUH­ovci i MUH­ovci moraju zajedno nastupati u obrani prava umirovljenika i starijih osoba – zaključak je ovog radnog dogovora.