UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OSNOVANA PRVA PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA ORUŽANIH SNAGA RH

Braniteljima oduzeto pravo na rad

U Radničkom domu u Zagrebu je 27. studenog održana Osnivačka skupština Podružnice SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Sjednici je bio nazočno 11 članova SUH­a: Ivica Jularić, Ivica Mickovski, Anđelko Vižintin, Siniša Hađur, Dragutin Novak, Josip Jurčević, Ivan Škudal, Ružica Budimir, Rozalija Bartolić, Renato Šelj, Zorica Gregurić, te predstavnici SUH­a ­ predsjednica Jasna Petrović, zamjenik predsjednice Milan Tomičić, te potpredsjednice Biserka Budigam i Milica Čavkić.

Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Podružnice Ivica Jularić izvijestio je održanoj sjednici Inicijativnog odbora na kojoj je odlučeno predložiti Skupštini da naziv podružnice bude Podružnica umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Objasnio je prijedlog time da naziv ima dovoljnu jačinu, obuhvaća ne samo vojne, već i druge sudionika Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Iako je u raspravi predloženo da se naziv dopuni i kategorijom stradalnika, zaključeno je da bi u tome slučaju naziv bio predugačak i nespretan. Stoga je jednoglasno usvojen naziv Podružnica SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nakon toga je donesena i formalna odluka o osnutku podružnice, te izboru Predsjedništva u sastavu: predsjednik Ivica Jularić, Zamjenica Zorica Gregurić, potpredsjednici Rozalija Bartolić i Renato Šelj, tajnik Josip Jučević i blagajnik Anđelko Vižintin. Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu: predsjednik Tonći Soža, te članovi Ružica Budimir i Siniša Hađur.

Skupština je imala i vrlo dinamičan radni dio kad je raspravljano o budućim programskim prioritetima. Posebno je odlučeno raspraviti o Zakonu o mirovinskom osiguranju vezano uz pitanje izdvajanja iz općeg mirovinskog sustava, sagledati moguće kolizije sa Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te zatražiti simulacije izračuna mirovina, kako bi se spriječilo ugrožavanje prava zbog nesuglasja zakona. I inače Podružnica će redovito pratiti zakona od interesa za članstvo te pripremati primjedbe i prijedloge, jer su često neinformirani i zakašnjelo dolaze do informacija.

Među prioritetima je uvođenje polivalentnog i multidisciplinarnog savjetovališta (pravno, zdravstveno, socijalno itd.) te apliciranje za sredstva iz takvih programa.

Za članove Podružnice, većinom branitelje, od posebnog je pitanja izgubljeno pravo na rad, te smatraju da to njihovo pravo treba redefinirati i razviti posebne politike kojima bi se umirovljenim braniteljima omogućio povratak u rad.

U fokusu interesa je i osnivanje dnevnog centra za umirovljenike OS RH na teritorijalnom principu, za početak u Zagrebu, gdje bi se branitelji mogli družiti, dobivati besplatne obroke ukoliko su socijalno ugroženi i sl. U okviru takvih centara mogle bi se održavati i edukativne radionice, predavanja, stručno savjetovanje i sl. novoizabrano Predsjedništvo podružnice je zaduženo operativno razraditi program.

Kako je oko polovice osnivača ove podružnice već u članstvu različitih podružnica unutar SUH­a, oni će se od početka iduće godine samo prebaciti. Zaključeno je da

će se, kad se osnuje više podružnica umirovljenika Oružanih snaga diljem Hrvatske, pokušati organizirati Koordinacija takvih podružnica.