UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ODBOR ZA EKONOMSKA PRAVA UMIROVLJENIKA

Da li promijeniti dobavljača struje?      

Odbor SUH za ekonomska prava umirovljenika održao je neuobičajenu sjednicu 30. listopada u Novom Zagrebu, predstavljanjem pred tridesetak članova analizu tržišta elektro energetske ponude, a koja je kasnije prezentirana i na sjednici Predsjedništva SUH-a.

Proces restrukturiranja elektroenergetskog sektora u Hrvatskoj i uvođenje tržišnih odnosa praktički je započeo stupanjem na snagu paketa novih energetskih zakona početkom 2002. godine. Nova zakonodavna rješenja oko liberalizacije tržišta javnih usluga dovela su do situacije u kojoj su, pored HEP-a, isporuku električne energije počele nuditi i druge tvrtke, tako da je danas u Hrvatskoj registrirano 18 tvrtki od kojih su samo četiri vrlo aktivne (HEP energija d.o.o., GEN-i d.o.o., RWE energija te Hrvatski telekom).

I dok je takav razvoj situacije izazvao u javnosti  početne pozitivne ocjene, jer je otvorio put demonopolizacije tržišta, ubrzo su se počele manifestirati slabosti postojećeg sustava; pokazalo se da paket energetskih zakona iz gore navedene 2002 godine nije primjenjiv, jer nedostaju brojni podzakonski akti, dobar dio tehničke regulative te oblik  praktičnog oblika primjene zakona.

Pokazalo se da su osnovne pretpostavke za razvoj tržišta  u najmanju ruku upitne: otvorenost tržišta je mala (udio povlaštenih potrošača je samo 10% ukupne potrošnje),  HEP još ni izdaleka nije obavio zadano restrukturiranje. Unatoč takvim okolnostima, predstavnici navedenih stranih tvrtki (Austrija, Njemačka, Slovenija) počinju intenzivnu kampanju, posjećuju domaćinstva, nude uvjete kojima mnogi sugrađani, u prvom redu upravo umirovljenici i osobe starije dobi, ne mogu odoljeti; sklapaju se prvi ugovori s nekim od navedenih ponuđača, a raskidaju oni s HEP-om. Istina, nakon više mjeseci takve prakse i prvih novih računa, dio građana se našao u neugodnoj situaciji pa su pokušali raskinuti nove ugovore. U krugovima našeg članstva pojavile su se dileme i nedoumice oko visine obračunatih cijena, uz osjećaj nesigurnosti oko isporuke.

Na tragu takvih zbivanja te stalnog praćenja problematike egzistencije naše generacije, u SUH-u smo došli do spoznaje da na temu novonastale pravno-gospodarske situacije nedostaju prave informacije te je, odlukom donesenom na 15. sjednici Predsjedništvo SUH-a zadužilo Odbor za ekonomska prava da pripremi cjeloviti informaciju koja će doprijeti do članstva i ostalih građana.

Izlagač i moderator teme, dipl. ing. Josip Moser, član Odbora i jedan od vodećih stručnjaka tog područja u zemlji, predočio je sve bitne sastavnice novonastale tržišne situacije; kroz konkretne primjere i izračune  je predočio moguće odgovore na dileme umirovljenika da li ili ne promijeniti dobavljača struje.

Nakon žive i konstruktivne rasprave, sudionici sastanka/predavanja su proširili svoja saznanja i razinu sigurnosti kod donošenja konačne odluke; a sudeći prema  reakcijama i najavama na kraju susreta, većina će umirovljenika do daljnjega, zbog osjećaja neizvjesnosti cijena i sigurnosti opskrbe, ostati pri sadašnjem operateru.

Predsjedništvo SUH-a je  na 17. sjednici od 6. studenoga o.g. razmotrilo analizu Odbora za ekonomska prave, te je dopunilo saznanjima i informacijama s internetskih portala i medija, a koja ipak ukazuju na mogućnosti nabavke nešto jeftinije struje od nekih novih dobavljača (od 5-10%), što i nije za zanemariti u slučajevima kad se ne mora potpisivati vremenski obvezujući ugovor. (Hrvoje Dusper)