UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PRIHVAĆENA  INICIJATIVA SUH-a: Povećan neoporezivi dio mirovine!

Vlada je uputila u hitnu proceduru Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim se neoporezivi dio mirovine od 1. prosinca 2014. povećava sa 3.400 na 3.800 kuna. U obrazloženju se navodi kako će na temelju takvih izmjena oko 80 tisuća umirovljenika biti oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, a 145.000 umirovljenika dobiti veće mirovine. Sindikat  umirovljenika javno je izrazio zadovoljstvo time što su u konačnici u ovu poreznu mini-reformu uključeni i umirovljenici.

Kad je Sindikat umirovljenika Hrvatske 16. srpnja uputio netom izabranom ministru financija Borisu Lalovcu inicijativa za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak radi povećanja neoporezivog dijela mirovine sa 3.400 na 3.800 kuna, bilo je to stoga jer je ministar najavio povećanje neoporezivog dijela plaće s 2.200 na 2.600 kn. Obrazložili smo kako bi se takvim povećanjem ojačala kupovna moć umirovljenika koji pripadaju tzv. srednjoj klasi, te bi se zaustavio kontinuirani pad potrošnje, a bez čega nema ni ekonomskog razvitka. Naglasili smo kako srednji sloj u razvijenim zemljama čini oko 60 posto stanovništva i on je temelj razvoja svake zemlje, dok je u Hrvatskoj sveden na 10-15 posto.

Ministar nije odgovorio, niti je u svojim istupima ijednom spomenuo umirovljenike. SUH je stoga ministru 26. kolovoza uputio javni poziv da prestane diskriminirati umirovljenike,  upitavši ga je li zaključio kako se 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika bespovratno srozalo u kategoriju niže, osiromašene, klase pa tu nema spasa, ili je, pak, time deklarirao stajalište Vlade kako budućnost Hrvatske vidi sa starijim osobama samo kao korisnicima socijalne pomoći? 

Misli li Vlada da su umirovljenici skupina koja ne može pružiti veliki otpor i politički nije opasna, pa ju se može olako diskriminirati i isključivati? – glasilo je upozoravajuće pitanje SUH-a, a takvo pitanje u godini kad započinju izborna događanja, ima svoju političku težinu. SUH, međutim, nije ostao na tome. Zatraženo je angažiranje Hrvatske stranke umirovljenika, koja je to i učinila 3. rujna javnim pismom premijeru, također tražeći povećanje neoporezivog dijela mirovine u jednakom iznosu u kojem je Vlada najavila povećanje neoporezivog dijela plaće za zaposlene. HSU je ocijenio kako bi se kupovna moć obuhvaćenim umirovljenicima povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, a njihova prosječna mirovina bi porasla za 167 kuna mjesečno. Milanović, međutim, nije našao vremena za razgovor, niti je odgovorio na Hreljinu inicijativu.

Čelnici Sindikata, Matice i HSU-a nalaze se 4. rujna i odlučuju na daljnje pritiske. Sindikat umirovljenika istoga dana upućuje izvanredno priopćenje u kojem pita premijera Milanovića čuje li on umirovljenike kad traže povećanje osobnog odbitka za umirovljenike. SUH je upozorio da se politikama i mjerama kojima se diskriminira dio srednjeg sloja temeljem dobi čini višestruka šteta, te poručio: „Upozoravamo Vladu da je vrijeme je da se Hrvatska pokrene, a to neće ići bez snaženja srednjeg sloja, zaustavljanja pada potrošnje i dokidanja siromaštva. To neće ići bez umirovljenika i njihova potrošačkog potencijala.“

Matica umirovljenika Hrvatske idućeg je dana uputila svoje javno priopćenje kojim optužuje Vladu da ne poštuje dogovore s umirovljeničkim udrugama i prosvjeduje što se u više zakona umirovljenici diskriminiraju zbog starosne dobi i tretiraju kao građani drugog reda. Matica je izredala više primjedbi na više zakona, kao i zbog nefunkcioniranja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

I onda, eto Konačnog prijedloga Zakona. Eto prihvaćanja inicijative za povišenje neoporezivog dijela mirovina.U obrazloženju Ministarstva financija piše:Povećanjem osobnog odbitka umirovljenika, odnosno neoporezivog dijela dohotka sa 3.400,00 na 3.800,00 kuna oko 80.000,00 umirovljenika bi bilo oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, a prihodi od poreza na dohodak bi se, pod pretpostavkom da umirovljenik nema uzdržavanih članova, na godišnjoj razini smanjili za oko 136 milijuna kuna. Isto tako, procjenjuje se da će za 145.000 umirovljenika doći do povećanja njihovih mirovina. Isto će se odnositi i na umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu, na zaposlene umirovljenike ili one koji rade na ugovor o djelu. Uglavnom, u godini kad su zbog izostanka usklađivanja – mirovine praktički zamrznute, raduje svaka povišica mirovina, pa makar i samo za dio umirovljenika pripadnom tzv. srednjem sloju.

Bitka je dobivena. Borba za mirovine i prava umirovljenika se nastavlja, osobito za one koji životare s minimalnim mirovinama i dodirnuli su granice siromaštva.