UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

HRELJA: Obuhvatite i 75 tisuća umirovljenika!

Predsjednik HSU Silvano Hrelja poslao je 3. veljače, nakon sastanka s čelnicima Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, pismo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću u kojem je zatražio povećanje neoporezivog dijela mirovine u jednakom iznosu u kojem je Vlada najavila povećanje neoporezivog dijela plaće za zaposlene.

„Prema našim izračunima, ako Vlada poveća neoporezivi dio mirovine s 3.400 na 3.800 kuna ta bi mjera obuhvatila 75 tisuća umirovljenika čija bi se kupovna moć povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, a njihova prosječna mirovina bi porasla za 167 kuna mjesečno. Smanjenjem porezne presije ublažili bi se ionako previsoki troškovi života umirovljenika koji se ne vide u službenoj statistici s obzirom na to da se statistički izračuni rade temeljem pretpostavljenih troškova četveročlane obitelji. Na životni standard umirovljenika presudno utječu troškovi hrane, lijekova, stanovanja, prijevoza i higijenskih potrepština koji su u prethodnom periodu uglavnom rasli. Smatramo važnim naglasiti kako umirovljenici u Hrvatskoj najredovitije podmiruju svoje financijske obaveze, ali i da su njihove mirovine svojevrsni financijski amortizer u sve brojnijim obiteljima čiji su mlađi članovi ostali bez posla tijekom gospodarske krize.  – navodi se u Hreljinom dopisu.

Hrvatska stranka umirovljenika smatra kako porezna reforma mora biti cjelovita i jednako tretirati zaposlene i umirovljenike. Smanjenje porezne presije samo za plaće radnika, premda se radi o hvalevrijednoj mjeri, kao posljedicu bi moglo imati otvaranje pitanja diskriminacije osoba treće životne dobi. Diskriminacija umirovljenika nikako nije u duhu solidarnosti i pravičnosti, što su odlike svake socijalno osjetljive Vlade.