UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Ukida se zdravstveni doprinos na mirovine? Konačno!

Varga ima dobru mjeru između socijalne osjetljivosti i logike ekonomske održivosti pa pozdravljamo njegovu namjeru za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike

Umirovljenici bi mogli biti oslobođeni plaćanja zdravstvenog doprinosa, dodatnog nameta kojim su mirovine opterećene od početka 2009. godine, svi su mediji objavili krajem lipnja najavu novog ministra zdravlja Siniše Varge. Telefoni su se užarili i odmah je uslijedila javna podrška od strane Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH).

Pozivamo ministra da što prije od dvostrukog oporezivanja rastereti skupinu od 30.000 umirovljenika, koji jedini u Hrvatskoj imaju takav status, i to ih boli kao nepravda“ ,rekao  je čelnik HSU-a Silvano Hrelja. - Oni jedini u Hrvatskoj uz poreze, prireze i dopunsko zdravstveno osiguranje plaćaju i tri posto dodatnoga zdravstvenog doprinosa, zaključio je.

Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a dala je optimističku izjavu Hini: „Odmah nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o doprinosima 2009., kojima je umirovljenicima uvedeno plaćanje dodatnog doprinosa za zdravstvo, SUH je podnio Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje ocjene ustavnosti pojedinih zakonskih odredbi. Tvrdili smo da je riječ o još jednom neustavnom opterećenju umirovljenika koji su zdravstveni doprinos, jednako kao i mirovinski, pošteno platili u vrijeme minulog rada na temelju tadašnjih zakona. Naglasili smo da su uvođenjem dodatnog doprinosa povrijeđene odredbe članka 3. Ustava o jednakosti, socijalnoj pravdi, poštovanju prava čovjeka i vladavine prava koje spadaju u najviše vrednote našeg ustavnog poretka, kao i odredbe člana 4. Ustava o jednakosti pred zakonom. Na žalost, Ustavni sud nije prihvatio naš zahtjev, i to s vrlo čudnim obrazloženjima, zbog čega smo naumili ići na Europski sud. Sada ćemo pričekati“.

Pozdravljajući najavu novog ministra, Jasna A. Petrović podsjetila je da sindikat sve ove godine traži ukidanje tog doprinosa, a da Varga, ni kao direktor HZZO-a nikada nije imao negativno stajalište o njihovom zahtjevu. „O tome smo raspravljali i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike, i gotovo na svakoj sjednici ponavljali zahtjev da se taj doprinos ukine. Varga ima dobru mjeru između socijalne osjetljivosti i logike ekonomske održivosti pa pozdravljamo njegovu namjeru", rekla je Petrović.

Rodeo ministar i bespogovorna premijerka

Podsjetimo se kako je uopće došlo do uvođenja (dodatnog) zdravstvenog doprinosa,  kakav od susjednih zemalja ima jedino Njemačka, dok Slovenija ima nominalni obvezatni zdravstveni doprinos za umirovljenike koji koji se, međutim, kompletno pokriva proračunom. Tada 2008. godine, ministar zdravstva dr. Darko Milinović (HDZ) je u svojoj rodeo kampanji za zdravstvenu reformu najavio uvođenje obvezatnog zdravstvenog doprinosa i za umirovljenike, da bi nakon 50 prezentacija po terenu najavio kako odustaje od svoje izvorne ideje, ostavljajući tek rezervu da bi se to ipak moglo uvesti za one s  najvišim mirovinama. Iznenađuje da je tadašnja premijerka, inače dosta socijalno osjetljiva Jadranka Kosor, bespogovorno prihvatila da se zdravstveni doprinos uvede i u takvom krnjem obliku.

Zahvaljujući tom životopisnom političaru, današnji umirovljenici, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. To je bilo prvi put u povijesti hrvatskog mirovinskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja da korisnici mirovine iz svoje neto mirovine plaćaju (dodatni) doprinos za zdravstveno osiguranje! Nikoga nije zanimalo ni to što se Zakon selektivno primjenjivao (npr. nije primjenjivan za branitelje, iako je to retroaktivno legalizirano tek početkom 2011.)

Vjerodostojnost Kukuriku obećanja

Unatoč tome što se u javnosti govori samo o oko tridesetak tisuća umirovljenika koji su obveznici plaćanja doprinosa, doprinos se odnosi na sve umirovljenike, ali tako da se obračunava po stopi od 1% ako je mjesečna  svota  mirovine manja  ili jednaka svoti  prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3%, ako je mjesečna  svota mirovine viša od svote  prosječne neto plaće (sada nešto više od 5.500 kn). Socijalna osjetljivost predlagača se očitovala u odluci da se doprinos ne usteže od mirovina ako je obračunat po stopi od jedan posto, već ga za njih u zdravstveni proračun uplaćuje HZMO. A i za to je pitanje – dokle?

Kukuriku koalicija je u Planu 21 jasno obećala kako će  ukinuti zdravstveni doprinos za umirovljenike. Dr. Ranko Ostojić je u društvu sadašnjeg premijera Zorana Milanovića diljem Hrvatske naglašavao kako će odmah ukinuti “dvostruko oporezivanje starijih osoba“ čim dođu na vlast. Kad je preuzeo ministarsku funkciju Ostojić je zašutio, a premijer se ne bavi takvim sitnicama. Sada se Varga javlja kao čovjek koji pokušava vratiti vjerodostojnost vladajućima. Recimo stoga u duhu svjetskog nogometnog prvenstva – Go, Varga, go!