UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KAKO IDE ISPLATA COVID DODATKA

Jednokratno olakšanje

 

     Konačno! Covid dodatak je isplaćen većini umirovljeni­ka s primanjima ispod 4.000 kuna. U prvoj isplati tog jednokrat­nog novčanog primanja 30. travnja 2021. godine 652.341 korisnik mi­rovine ostvarene u Republici Hr­vatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju, a koji imaju prebivali­šte u Republici Hrvatskoj, primili su ukupno 423.944.500 kuna iz držav­nog proračuna. Za 63.100 korisnika koji primaju mirovinu u iznosu do 1.500 kuna isplaćeno je 1.200 kuna jednokratno, i za to je osigurano 75.720.000 kuna. Za 105.337 kori­snika mirovine koji primaju mirovi­nu u iznosu od 1.500 do 2.000 kuna isplaćeno je 900 kuna jednokrat­no, i za to je osigurano 94.803.300 kuna. Nadalje, za 299.298 korisni­ka mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 2.000 do 3.000 kuna isplaćeno je 600 kuna jednokrat­no, za što je osigurano 179.578.800 kuna, a za 184.606 korisnika s miro­vinom od 3.000 do 4.000 kuna jed­nokratno je isplaćeno po 400 kuna, i to 73.842.400 kuna iz državnog proračuna. Mnogi su žurno platili poneki zaostali račun, počastili obi­telj ili skuhali bolji obrok.

     Ostaje pitanje da li će se realizi­rati procijenjena isplata za ukupno 850 tisuća korisnika mirovine koja bi stajala oko 600 milijuna kuna ili će te brojke biti manje ili više? Ko­risnici koji dio mirovine primaju iz inozemstva za isplatu COVID-1 9 dodatka trebaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti dokaz o iznosu mirovine za ožujak 2021. koju je isplatio inozemni no­sitelj osiguranja. Dokaz može biti potvrda banke ili izvadak iz ban­kovnog računa iz kojeg se vidi iznos mirovine koji je uplatio inozemni nositelj za ožujak 2021. ili potvrda inozemnog nositelja o visini mirovi­ne isplaćene za ožujak 2021. u netoiznosu.

     „Dokaz" je potrebno dostaviti do 30. lipnja 2021. putem online obrasca na web stranici mirovin- sko.hr, odnosno poštom ili osobno područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta, uz tiskanicu za dostavu podataka o visini inozemne mirovine. Tiskanica se može preuzeti na internetskim stranicama HZMO-a na poveznici, u područnim ustrojstvenim jedini­cama ili kupiti u prodavaonicama Narodnih novina.

     Tek nakon prikupljanja tih po­dataka, bit će poznat konačni broj korisnika mirovina ostvarenih u rH i inozemstvu, kad se pribroje i oni kojima će se isplatiti jednokratnog novčano primanje u srpnju 2021. godine. „Do tada je nemoguće po­tvrditi kupan broj korisnika koji će primiti jednokratno novčano pri­manje u ovom trenutku ne može­mo potvrditi", obavijestili su nas iz ureda za Odnose s javnošću Hrvat­skog zavoda za mirovinsko osigu­ranje.