UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

 

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo.

     Muška seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdžerskoj dobi. Ako je cilj zadovoljstvo, a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni život ustvari može i poboljšati. Muška prirođena potreba za or­gazmom ne smanjuje se tamo do oko 50-te godine života, a kad se to dogodi, onda seksualno zadovoljstvo postaje lakše. Tada je muškarac u stanju produžiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo, dajući joj dodat­no vrijeme za postizanje orgazma. I, budući da muškarci trebaju više stimulacije dodirom i više vremena da se fizički uzbude, žene mogu osjetiti da su više poželjne i potrebne.

     Većina žena ne gubi interes za seks nakon menopauze. Ispitivanja seksualnog ponašanja pokazuju (barem u Americi) porast učestalosti spolnih odnosa kod žena u dobi iznad 65 godina. Žene se osjećaju ugodnije kad su samosvjesne i sklonije inicirati seks, a to je oslobađajuće i za muškarce.

     Većina starijih žena ne gubi sposobnost doživljavanja orgazma. Starenje samo po sebi nema utjecaja na ženinu sposobnost doživljavanja orgazma. Međutim, neka obo­ljenja, bol, neki lijekovi (dobiveni na recept ili kupljeni bez recepta), gubitak partnera i stres, mogu otežati ili onemo­gućiti takav doživljaj.

     Seks u kasnijim godinama je zdrav. Seks pruža dovoljno fizičke aktivnosti za umjerenu i laganu tjelovježbu. Osim toga, psihološki, seksualni odnosi mogu pomoći u spreča­vanju depresije, povećavaju samopouzdanje i uvjerenje o svojoj vrijednosti, ohrabruju kontrolu tjelesne težine i sma­njuju životne stresove.

     Nije vjerojatno da će seks izazvati srčani infarkt. Uspr­kos šalama o "smrti u krevetu', manje od jedan posto izne­nadnih koronarnih smrtnih slučajeva dogodi se za vrije­me spolnog odnosa i 70 posto njih dogodi se za vrijeme vanbračnog odnosa.

     Ako ste među onih 30 posto muškaraca koji su preživjeli sr­čani infarkt, pa sada zbog straha ili zabrinutosti izbjegavate seks, obavite kontrolu kod liječnika i - nastavite sa svojim užicima.

     Problemi s erekcijom nisu neizbježni, a kada se pojave postoje načini da ih se olakšaju. Između 15 i 25 posto muškaraca starijih od 65 godina imaju erektilnu disfunkci- ju dovoljno ozbiljnu da im onemogućuje seksualni odnos. Smatra se da većina takvih problema u starijih muškaraca ima neki fizički uzrok (bolest kao što su dijabetes, srčano oboljenje, visoki krvni tlak, multipla skleroza, problemi s krvnim žilama, neurološke promjene, uzimanje nekih li­jekova). Prema tome, ako muškarac osjeti takve erektilne probleme, najbolje je obratiti se liječniku. Osim toga puna erekcija nije ni potrebna! S mentalnom i fizičkom stimu­lacijom muškarac može doživjeti orgazam i bez erekcije. Danas postoje brojne mogućnosti za olakšanje problema s erekcijom (tablete, injekcije, implantati i dr.).

     Seksualna budućnost je u rukama samog čovjeka, bez obzira na njegovu dob. Istraživači su utvrdili da se po pitanju seksualnosti može primijeniti ona "upotrebljavaj ili izgubi". Osim toga, ostati seksualno aktivan pomaže u usporavanju nekih promjena u organizmu koje donosi sa sobom proces starenja.

dr. Ivo Belan