UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

POŠTAR VIŠE NE ZVONI

Nacionalna naknada bez adrese

 

     Na 3. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe od 17. ožujka 2021. podnesen je izvještaj o dotadašnjoj realizaciji Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja naveo je kako je u tijeku druga isplata nacionalne naknade koju u ožujku prima 4.059 korisnika, od toga 65,16% žena te 34,84% muškaraca. Trošak mjesečne isplate je ukupno 3.136.079 kuna.

     No, do 28. veljače 2021. godine zaprimljeno je 7.911 za­htjeva, od kojih su 1.184 nepotpuna. Većinom su to zahtjevi u kojima nije naveden osobni identifikacijski broj, nije priložena potvrda banke o tekućem računu ili nije izvršena odjava s osiguranja, a ima i onih koji su propustili upisati OIB ili čak adresu. HZMO je s takvim podnositeljima u kontaktu, no s prolazom od 15 dana nejavljanja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, odnosno odbacuje se njihov zahtjev.

Ništa bez bankovnog računa

     Najčešći razlozi za odbacivanje ili odbijanje zahtjeva je neispunjavanje osnovnih uvjeta propisanih Zakonom o na­cionalnoj naknadi za starije osobe, poput duljine prebivališta u Hrvatskoj ili godina života, te dodanih uvjeta poput iznosa prihoda po članu kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendar­skoj godini koji ne smije prelaziti utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe od 800 kuna.

     Na Nacionalnom vijeću predstavnici umirovljenika su upozorili kako je promašaj što je člankom 10. Zakona o nacionalnoj naknadi propisano kao obvezno da Zavod za mirovinsko nacionalnu naknadu obvezno isplaćuje putem poslovnih banaka. Nadalje, u obrascu zahtjeva za podnošenje zahtjeva propisano je obvezno prilaganje potvrde banke o broju tekućeg računa, što predstavlja nepremostivu pre­preku za dio najsiromašnijih korisnika koji ne mogu otvoriti bankovni tekući račun, jer su banke udaljene brda i doline, a k tome treba imati novca za naknade za vođenje tekućeg računa i do 20 kuna mjesečno.

Gdje je nestao čovjek?

     Upravo ova kategorija siromašnih starijih građana ne po­sjeduju bankovne račune, pa bi bilo primjerenije da se otvori mogućnost prijave bez IBAN-a te mogućnost dostave putem pošte. HZMO je, međutim, kao provedbeno tijelo dužno pri­mjenjivati važeće zakonske odredbe, a o izmjenama, kažu, može se raspravljati.

Bulaja je ustvrdio kako Zavod kontinuirano provodi oba­vještavanje svih potencijalnih podnositelja zahtjeva na svo­jim mrežnim stranicama, objavama za medije te dijeljenjem gotovo 27.000 letaka, a u to su uključene sve službe centara za socijalnu skrb i udruge koje bi mogle pridonijeti širenju obavijesti.

     Pokušali smo saznati koliko osoba nije dobilo pozitivno rje­šenje za nacionalnu naknadu iz razloga što nisu imali naveden IBAN račun u banci, ali taj nam podatak nije bio dostupan, već samo klasičan birokratski odgovor kako se„poduzimaju sve predviđene radnje kako bi se prikupili potrebni podaci." ZUP-om su propisani slučajevi kada se donosi rješenje o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva, te HZMO, rukovodeći se načelom zakonitosti, postupa kako je propisano člankom 5. ZUP-a". Eto, tako odgovaraju službenici.

Plenkovićevo obećanje

     Do 6. travnja 2021. podneseno je ukupno 8.686 zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe na razini Republike Hrvatske, a do sada je pravo isplate ostvareno na nešto više od četiri tisuće. Daleko od predviđenih 19.700 korisnika u ovoj godini!

     Iz tog razloga smo na završnim pregovorima o Covid do­datku u Banskim dvorima 12. travnja 2021. godine podnijeli premijeru Andreju Plenkoviću zahtjev za uvođenje prava na besplatnu dostavu nacionalne naknade poštom, što je on podržao i najavio takvu izmjenu zakona. Za očekivati je da će se krajem godine prigodom izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju konačno vratiti i pravo besplatne dostave mirovina poštom, kako je to bilo uobičajeno i zakonski regulirano do 31.12.2013., kad je to to ukinuo tadašnji ministar rada Mi- rando Mrsić.   Uvjereni smo da će ministar Aladrović realizirati uskoro ove dogovore s premijerom. Čekamo.

Jasna A. Petrović