UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

USPJELI SMO!

Kreće isplata solidarnog dodatka

     Bilo je to 6. travnja 2020. godine kada su Sindikat i Mati­ca umirovljenika Hrvatske uputili Vladi RH otvoreno pi­smo sa zahtjevom za isplatu solidarnog Covid dodatka umirovljenicima. Tadašnji prijedlog je sadržao redoviti do­datak na mirovinu za vrijeme trajanja pandemije, i to npr. za one s mirovinom do 2.000 kuna 400 kn mjesečno, a po sto kuna manje za svaku sljedeću „tisućicu", a iznad 5.000 bi se po sto kuna isplatilo samo samcima. Tada su počeli prego­vori koji su prekidani parlamentarnim izborima, odbijenica- ma od strane      Ministarstva financija, dvojbama unutar Mi­nistarstva rada, ali i upornim inzistiranjem umirovljeničkih predstavnika na sjednicama Nacionalnog vijeća.

     Nakon srpanjskih parlamentarnih izbora, sve je krenulo iznova. Ponovno je u rujnu osnovano Nacionalno vijeće i krenulo se u nove pregovore. Uskoro su se 11. veljače 2021. godine na zajedničkoj press konferenciji zahtjevu priključili i predstavnici triju umirovljeničkih udruga, da bi se dijalog o Covid dodatku nastavio samo s predstavnicama Sindikata i Matice, Jasnom A. Petrović i Višnjom Fortunom.

Puno posla oko pripreme

     Redoviti sastanci su otvorili brojna pitanja. Trebalo je prvo naći pravnu osnovu za takvu vrstu dodatka uz mirovi­nu, zatim financijski izvor za veliki obuhvat, utvrditi isplatne razrede, osigurati da dodatak bude neoporeziv, neovršiv te da ne ulazi u cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. Moralo se riješiti i hoće li se uključiti i mirovine po međuna­rodnim sporazumima, a u početku je bilo i dvojbi može li se obuhvatiti i korisnike nacionalnih naknada. Nije to jed­nostavna priča donošenja političke odluke preko koljena, utoliko više što je riječ o velikom broju ljudi i iznosima, za što također treba izraditi posebne informatičke programe pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

     Ipak, naposljetku, 12. travnja je održan zadnji krug pre­govora na najvišoj razini u Banskim dvorima, predvođen premijerom Andrejem Plenkovićem te ministrima Zdrav- kom Marićem i Josipom Aladrovićem, te predstavnicima umirovljeničkih udruga Jasnom A. Petrović, Višnjom Fortu- nom i Veselkom Gabričevićem iz HSU-a. Odmah po tome je u svečanoj dvorani održana konferencija za novinare na ko­joj je premijer predstavio odluku o Covid dodatku, o čemu je Vlada naumila donijeti odluku na sjednici od 14. travnja. Godinu dana pregovora i konačno isplata dodatka teškog oko 600 milijuna kuna na račune 850.000 umirovljenika!

Izbori nisu bitni

      Da li je slučajno što će isplata krenuti krajem travnja i do polovice svibnja, a već sredinom svibnja su lokalni izbori? Nije li to samo predizborna kampanja stranke na vlasti? To su i novinari pitali premijera, no sigurno je jedno, svaka po­litička odluka stranke na vlasti može se u bilo koje doba bi­vanja na vlasti tumačiti kao interesni čin, no bitan je u ovom slučaju učinak takve odluke odnosno mjere.

     Iznosi za ublažavanje ekonomskih posljedica izazva­nih pandemijom za starije građane nešto su niži nego što se predviđalo, no premijer ističe kao osobito važno da ova primanja nisu oporeziva, ne mogu biti predmet ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobađanje pla­ćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.    "Htio bih zahvaliti Sindikatu umirovljenika, Matici umirovljenika i Hrvatskoj stranci umirovljenika na odličnom dijalogu i sadr­žajnim razgovorima i sugestijama. U ovim okolnostima proračuna napravili smo što maksimalno možemo i nadamo se da će ova jednokratna isplata pomoći našim umirovljeni­cima da riješe neke svoje situacije koje su im na dnevnom redu", zaključio je premijer Plenković.

     "Pohvala Ministarstvu rada i mirovinskog sustava što su naše upite i inzistiranja prihvaćali socijalno osjetljivo i tako pomogli da dođemo do nečega što će makar kratkoročno olakšati ljudima život u uvjetima pandemije, da mogu po­praviti svoj budžet, kupiti lijekove i živjeti malo dostojan­stvenije...", naglasila je dopredsjednica SUH-a Jasna A. Pe­trović.

Velik iskorak za umirovljenike

     „Bilo bi dobro kada bi mirovine trajno porasle za te izno­se, s obzirom da je zadnje usklađivanje mirovina iznosilo samo 0,56 posto. Došli smo, nažalost, do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od samo 36,67 posto, što govo­ri da mirovine padaju u realnom smislu. Ipak, ovo je dosad najveće davanje umirovljenicima nakon onog poznatog povrata duga umirovljenicima. Želimo zahvaliti premijeru na njegovoj pouzdanosti, jer kada smo započeli ovu inicija­tivu prije godinu dana, ubrzo je uslijedio sastanak i premijer je već tada dao obećanje", zaključila je Jasna A. Petrović.

     Da je ovime napravljen veliki iskorak za umirovljenike, smatra i predsjednica Matice umirovljenika, Višnja Fortuna, dok je Veselko Gabričević naglasio kako je svima jasno da ova sredstva nisu dostatna da bi umirovljenici pokrpali rupe u svom kućnom budžetu. Međutim, mnogima će puno zna­čiti i pored jedne mirovine da imaju još jednu mirovinu pa su ova sredstva i te kako značajna.

KOLIKO ĆETE DOBITI COVID DODATKA?

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima do 1.500 kuna - 1.200 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 1.500 do 2.000 kuna - 900 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 2.000 do 3.000 kuna - 600 kuna

Umirovljenicima s ukupnim mirovinskim primanjima od 3.000 do 4.000 kuna - 400 kuna