UVODNA RIJEČ

Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijal­no osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umi­rovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!

     Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.

     S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem do­datka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.

     Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.

Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umi­rovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mi­rovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?

     A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve no­vac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.

     Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale nevi­đenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opa­sno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ISCJELITELJSKA SNAGA HUMORA

Smijehom protiv bolesti

 

     Hoće li doći vrijeme kada će vam vaš doktor, u svrhu terapije, kazati da pogledate dvije epizode neke hu­moristične serije, koja se trenutno vrti na televiziji i da nakon toga dođete na kontrolu? Dobro, možda neće baš tako, ali humor se sve više priznaje kao važan faktor za održavanje dobrog mentalnog i fizičkog zdravlja. Ideja da je smijeh dobar nije nova, međutim znanost sada to i dokazuje.

     Danas postoje laboratorijski dokazi da srdačan smijeh stimulira većinu glavnih fizioloških sustava u tijelu. Dobar smijeh, smijeh od srca, ubrzava srčani ritam, poboljšava krvnu cirkulaciju i aktivira mišiće u gotovo čitavom tijelu. Nakon smijeha čovjek se osjeća relaksiran. Prema američkom psihi­jatru Wiliamu Fryu, jednom od vodećih stručnjaka za humor i zdravlje, smijeh može spriječiti srčani infarkt smanjenjem napetosti, stresa i ljutnje.

     On može spriječiti i usporenje cirkulacije, koja može dovesti do moždanog udara, a može smanjiti i osjećaje neugodno­sti kod ljudi koji boluju od raka. Prof. Fry smatra da smijeh može pomoći i u prevenciji raka, olakšavajući depresiju, dakle emocionalno stanje koje može učiniti ljude osjetljivijima na tu bolest.

Stav prema životu

     Klinička istraživanja su utvrdila da smijeh može imati di­rektan utjecaj na sposobnost organizma da se bori protiv infekcije. Postoje dokazi da humor i smijeh potiču u organizmu stvaranje bijelih krvnih tjelešca koje napadaju bakterije, uzroč­nike infekcije, a također jača i imunološki obrambeni sustav. Budući da smanjuje stres, humor pruža i fizičke i emocionalne koristi. On nam pomaže da lakše svladavamo probleme koji se javljaju iz dana u dan.

     Psiholog Lisa Rosenberg s medicinskog fakulteta u Chicagu kaže: „Humor nije samo smijati se vicu. To je općenito stav prema životu. To je emotivno olakšanje i ono vam također omogućuje da nastavite funkcionirati i u stresnim situacija­ma. Količina stres hormona u organizmu se smanjuje kad se smijemo".

     Liječnici i sestre u čikaškom Presbyterian - St. Luke's me­dicinskom centru, primjenjuju humor i razne šale kako bi razveselili bolesnu djecu. Humor pomaže da se rasprši strah kod djece. Upotreba humora od strane medicinskog osoblja tek se odnedavna počela prihvaćati.

Kao dodatak terapiji

     Humor je od koristi u zdravstvenoj skrbi, jer poboljšava vezu između liječnika i pacijenta, pomaže obojici da otkriju stvari koje nisu znali jedan o drugome i općenito olakšava napetost koja je često prirođena u odnosima liječnik - bo­lesnik. Dr. Goodman Joel, direktor programa Uloga humora u liječenju kaže:

     „Mnogo ljudi pokazalo je da je humor za njih prava blagodat u vrijeme kad ih napadne bolest. Kad ga se dobro primijeni, smijeh je vrlo snažan, pozitivan lijek, koji može biti dodatak standardnoj terapiji".

     Osim u zdravstvenoj skrbi, humor se može djelotvorno primjenjivati i u poslovnom životu, edukaciji itd. Međutim, humor ima svoja ograničenja. Ne smije ga se upotrebljavati toliko mnogo da postane dosadan ili zamoran ili neumje­san.     Dakako, ne smije se i previše na njega osloniti u smislu olakšanja od stresa. Tu se misli na oslanjanje u tolikoj mjeri da se isključe druge tehnike za smanjenje stresa. Kaže se da ništa ne može nadmašiti dobar smijeh. Ljepota humora je u tome što je pristupačan svakome. Jedan je liječnik kazao: „Ljudi mogu uživati u humoru sami, za svoj račun, bez pla­ćanja za preglede kod liječnika, za učlanjenje u zdravstvene klubove itd."

     Stručnjaci preporučuju da ljudi prepoznaju svoj osjećaj za humor. Oni kažu:„Imajte svoju vlastitu zbirku šaljivih knjiga, video-traka s filmskim komedijama (npr. 'Mr. Bean) ili bilo što drugo. Ako imate loš dan, ako se osjećate potišteno i želite probuditi svoj imunološki sustav, posegnite za nekom svojom knjigom s dobrim vicevima ili pronađite bilo što drugo što će vas nasmijati."

dr. Ivo Belan

 

 

 

 

 

 

PIJETE VIŠE LIJEKOVA?

Spriječite opasne interakcije

     Lijekovi, hrana, vitamini i dodaci prehrani ako se uzimaju istovremeno mogu uzrokovati negativne nuspojave, neočekivane simptome, smanjenu učin­kovitost lijekova i ozbiljnu štetu za zdravlje. Istraživa­nja pokazuju da 87% starijih osoba u Americi uzimaju najmanje jedan lijek na recept, a 36% njih uzima čak 5 ili više lijekova.

     Zbog toga liječnici ponekad mogu propustiti štetne interakcije između više lijekova. Čak i ako interakcija s lijekom nije fatalna, to može utjecati na to koliko će lijek djelovati ili na vjerojatnost nuspojava. Zato je pamet­no obaviti dodatnu provjeru, bilo sami ili da zatražite pomoć ljekarnika.

     Na internetskoj stranicihttps://www.drugs.com/drug_interactions.html nalazi se besplatan alat za provjeru interakcija među lijekovima, ali i lijekova s dodacima prehrani ili hranom. Jednostavno upišete naziv lijekova koje koristite te vam program izbaci sve moguće opasnosti kombiniranja, od blagih do ozbiljnih po zdravlje. Ukoliko program izbaci da je kombinacija koju pijete vrlo opasna, definitivno se trebate posavjetovati sa svojim liječnikom.